Deluje da komunalna policija postoji zbog zaštite vlasti 1Foto: Danas

Mnogo je veći broj negativnih afera i priča oko komunalne policije nego pozitivnih, pri čemu još niko nije uradio analizu koliko su komunalni policajci u 22 grada Srbije zaista uspeli da unaprede komunalni red, izjavio je istraživač BCBP-a Saša Đorđević.

On je u ovonedeljnom Intervjuu na mreži, na Fejsbuk strani lista Danas, odgovarajući na pitanja građana istakao da postoji veoma malo informacija o efektima rada komunalne policije.

– Nekoliko pozitivnih priča su aktivnosti povodom divljih taksista u Beogradu, ali problem i dalje nije rešen. Tu je priča komunalnih policajaca koji su savladali muškarca koji je u Centru za socijalni rad u Rakovici prethodno ubio dete i ženu. I još jedna se tiče kažnjavanja kompanije „MBA – Ratko Mitrović niskogradnja” zbog stvaranja divljih deponija, objasnio je Đorđević.

Podsetio je da ta policija nije ideja sadašnje vlasti i da su Inicijativu još pre deset godina pokrenuli tadašnji ministar državne uprave i lokalne samouprave Milan Marković i gradonačelnik Dragan Đilas.

Kako je dodao, trenutno postoje samo pojedinačni primeri koji pokazuju da je komunalna policija uspela nešto da uradi.

– Zbog toga su vlasti 2017. godine čak htele da potroše 2,5 miliona dinara na popravku imidža komunalne policije kroz propagandu, ali dobro se na kraju odustalo od toga. Imidž se popravlja tako što neka služba radi svoj posao kako treba, naveo je Đorđević.

Kako je istakao, zvanično obrazloženje donošenja novog Zakona o komunalnoj miliciji je da takve službe postoje i u opštinama.

– Do sada su samo gradovi mogli da imaju komunalnu policiju. Goran Vesić je objasnio da 360 komunalnih policajaca u Beogradu nije dovoljan za održavanje komunalnog reda pri čemu građani u pojedinim beogradskim naseljima nikada nisu ni videli komunalnog policajca, istakao je naš sagovornik.

Predlog BCBP-a je, dodao je, da se preispita dosadašnji rad komunalne policije i donese odluka da li nam je potrebna.

„Ovako deluje da komunalna policija postoji zbog zaštite vlasti i partijskog zapošljavanja“, naglasio je on.

Đorđević se u odgovaranju osvrnuo i na ponašanje Žandarmerije prilikom protesta i upada demonstranata u zgradu Radio televizije Srbije prethodnog vikenda.

– Bezbednosna procena Žandarmerije je bila loša jer je ulaz RTS-a ostao bez policije, i iako je prethodno bila poznata ruta gde će protestanti da šetaju, ostalo je samo obezbeđenje javnog servisa što nije dobro, kazao je naš sagovornik.

Kako je dodao, na snimcima tih dana videle su se situacije koje se mogu oceniti kao „nesrazmerna“ primena sile.

– Direktor policije je najavio mogućnost da se angažuje veći broj policajaca nakon incidenta u RTS-u. Tako da očekujem veće prisustvo „vidljive” policije na sledećim protestima. Nadam se da neće primenjivati silu kao na RTS-u koja se može oceniti kao „nesrazmerna”, što se videlo iz barem četiri snimaka koji su javno dostupni, naglasio je Đorđević.

Na pitanje da li je oduzimanje reprezentativnosti Policijskom sindikatu Srbije vid pritiska MUP-a na policajce istraživač BCBP odgovara potvrdno.

– Takva odluka MUP-a zastrašuje i pritiska članove sindikata koji su važan stub u odbrani radnih i socijalnih prava policijskih službenika. Beogradski centar je već reagovao. Pozvali smo MUP da preispita svoju odluku i otvoreno i javno razgovara o svim zloupotrebama policije na koje je ovaj sindikat ukazivao u prethodnom periodu kako bi se unapredio položaj policijskih službenika, a samim tim ubrzao proces reforme policije, istakao je on.

Kada je reč o poverenju građana u srpsku policiju, Đorđević je kazao da je slika komplikovana.

– Prošle godine, šest od deset građana je imalo poverenja u policiju. U isto vreme, sedam od deset građana je verovalo da je policija korumpirana , dok je za tri četvrtine građana ona podređena interesima politike. Muškarci i žene skoro podjednako veruju policiji. Najmlađi građani, od 18–29 godina, imaju najmanje, dok najstariji građani, preko 65, najviše poverenja u ovu instituciju. Beograđani su nepoverljiviji prema policiji od ostatka Srbije, objasnio je on.

„Trenutni bilans pravde za rušenje Savamale je 3.000 dinara“

Građane je zanimalo i kako on, kao istraživač procesa reformi policije, vidi rušenje u Hercegovačkoj 2016. godine.

– Potpuni kolaps vladavine prava u Srbiji. Ceo slučaj u tužilaštvu je još u predistražnoj fazi. Policijski službenik Goran Stamenković je zbog nereagovanja na pozive ljudi tokom rušenja Savamale kažnjen ispod zakonskog minimuma, iako je prema odluci suda došlo do teške povrede prava tri građanina i štete od preko 1,5 miliona dinara, objasnio je on. Dodao je i da su tako ispunjeni uslovi da Stamenković ne dobije otkaz i da praktično ne snosi nikakvu odgovornost. – Trenutni bilans pravde za rušenje Savamale je 3.000 dinara, koliko je Stamenković morao da plati sudske troškove. Političari od početka sistemski relativizuju slučaj koji je čak stigao i do Ujedinjenih nacija, naglasio je Saša Đorđević.

https://www.facebook.com/www.danas.rs/photos/a.401114090073963/1074931599358872/?type=3&theater

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari