DW: Borba za REKOM se nastavlja, uprkos političarima 1Foto: Pixabay/Qimono

Nema političke volje da se formira Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriji SFR Jugoslavije (REKOM), piše danas „Dojče vele“ (DW).

Nevladine organizacije sa prostora nekadašnje Jugoslavije već punih 13 godina istrajavaju u zahtevu da se osnuje REKOM, ali, piše DW, „od toga nema ništa“.

Političke volje nema jer je, utisak je, većini vlada u regionu u interesu da REKOM ne bude osnovan, kako bi mogli nastaviti nacionalističku manipulaciju žrtvama i brojkama, navodi DW.

DW prenosi zaključe 12. Foruma za tranzicionu pravdu, koji je pod nazivom „Da žrtve žive u pamćenju društva“ održan u Zagrebu. Učestvovale su članice Koalicije za REKOM, verovatno najvećeg pokreta nevladinih organizacija iz nekadašnje Jugoslavije, kao i stručnjaci za oblast tranzicione pravde.

DW prenosi izjave učesnika koji kažu da je „sramota“ da su organizacije civilnog društva uradile više na polju suočavanja s prošlošću, nego što su to uradile države.

„Očigledno, njima je u interesu da se rešenje ne pronađe, jer žele da nastave s manipulacijama. Uspeh inicijative za formiranje REKOM-a oduzeo bi niz manipulativnih alata političarima, ocenio je Mario Mažić, predstavnik Koalicije za REKOM iz redova mladih.

Kao primer je naveo ocenu da, u slučaju da se oformi REKOM, „ne bi Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić mogli da poriču zločine, a upravo je to suština njihove politike“.

DW navodi da, dok države maksimalno otežu sa formiranjem komisije čiji su model nevladine organizacije uveliko pripremile, oni koji najviše žele pravdu polako umiru u nepravdi.

Takođe, kako se dodaje, ne samo da države ne žele da osnuju REKOM, već sve vreme instrumentalizuju žrtve.

„Tako, na primer, u Srbiji imamo sve više komemoracija, ali su istovremeno porodice ubijenih i nestalih u svakodnevnom životu marginalizovane i obespravljene. To znači da komemoracije služe isključivo kao politička propaganda“, navela je Jelena Đureinović iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo.

Sociološkinja iz Dablina Lea David ocenila je da u regionu imamo „manjak sećanja, a višak memorijalizacija“.

DW navodi da, dok žrtve nastavljaju da žive svoju golgotu, ratni zločinci iz zatvora ili pak nakon izdržavanja kazne „po drugi put ubijaju njihove najmilije“.

„Uloga ratnih zločinaca po povratku sa izdržavanja zatvorskih kazni jeste da kreiraju potpuno paralelnu istoriju“, rekao je Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji.

On je kao primer naveo ediciju „Ratnik“ koju je pokrenulo Ministarstvo odbrane Srbije i naveo da se u njoj „objavljuju knjige pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca“ što je ocenio kao „dokaz da je u pitanju potpuno državni projekat“, a to je „istovremeno i nipodaštavanje žrtava“.

„To je poruka društvu da je moralno činiti zločine“, ocenila je i Venera Čočaj, doktorantkinja sa Londonske škole za ekonomiju.

U zaključcima Skupštine Koalicije za REKOM u Zagrebu se navodi da će nevladine organizacije okupljene oko te inicijative nastaviti istraživanja, kakvo je o „mapiranju logora i mesta zatočenja“ u Bosni i Hercegovini, zatim pravljenje spiska žrtava, i da će jačati „mrežu za pomirenje“ i još jače se suprotstavljati „falsifikovanju istorije“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari