Građani poručuju Vesiću: Ne damo vam Bara Revu! 1Foto: BETAPHOTO/ SVETLANA DOJČINOVIĆ

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je prekjuče da „razume zabrinutost građana“ koji nedeljama protestuju i čuvaju prirodno stanište Reva od nasipanja šuta, i najavio da će ih pozvati na razgovor.

Međutim, zamenik nije jasno pomenuo da li će Grad odustati od tog destruktivnog projekta ili će ga izmestiti na neku drugu lokaciju. Zabrinuti građani i ekološka udruženja koja su u danonoćnim stražama na novonastaloj deponiji u okolini bare, u nameri da spreče dalje dovoženje građevinskog otpada na to mesto, poručuju da neće odustati od svojih zahteva da se taj nelegalni projekat zaustavi, a šut izmesti na drugu lokaciju.

– Prvo, Vesić je juče izjavio da ne želi da razgovara sa politikantima, ne znam na koga je tačno mislio, osim što je možda indirektno prozvao gospodina Dragoljuba Bakića, koji nam je isključivo podrška a ne organizator. Organizatori su građani Koteža i Krnjače koji se i inače kroz ekološka udruženja „Kotež“ i „Bela čaplja“ bore za očuvanje živote sredine. Apsolutno je netačna njegova izjava da ovde ima „malo građana“, to je pokazala i ona prva protestna šetnja 15. maja, a da ne govorilo o ovoj akciji koja i dalje traje, kaže za Danas Danijela Nestorović, advokatica i zastupnica građana koji brane Revu.

Ona je istakla i da je netačna Vesićeva izjava da je na tom mestu odranije bila neformalna deponija.

– Postoji snimak drona kako je Reva izgledala pre nasipanja deponije i pravljenja te pristupne saobraćajnice 2019, tu nije bilo ni bačenog papirića a kamoli i deponije. Drugo, Vesić bi da razgovara da se vidi gde bi se eventualno stavljao taj šut. Mi nismo stručni, on ima angažovana stručna lica koja rade u Sekretarijatu za urbanizam i Zavodu za zaštitu životne sredine. Oni bi morali da mu daju smernice koje bi bile idealne lokacije na kojima bi moglo da se gradi postrojenje za reciklažu, dodaje Nestorović.

Kako objašnjava, u neformalnom razgovoru sa direktorom JKP Gradska čistoća, koji su građani imali pre dve nedelje, rečeno im je da su u ponudi bile tri lokacije, Umka, Autoput i Kotež, a da je aktuelna izabrana samo zato što je najbliža.

– Privremenom građevinskom dozvolom, koju Grad i Čistoća imaju od januara ove godine, a koja je javno dostupna na sajtu Grada Beograda, nije predviđeno pravljenje nikakve deponije, samo izgradnja platforme za mobilno postrojenje za reciklažu, nekoliko pomoćnih zgrada i pristupne saobraćajnice. Nigde se ne spominje pravljenje deponije šuta visine osam metara, navodi Nestorović.

Pored toga, ističe naša sagovornica, i sama dozvola je nezakonita, jer njome ni jedna odredba Zakona o planiranju i izgradnji nije ispoštovana.

– Na gradilištu ne postoji tabla, ne vidi se ni ko je investitor, ni rešenje po kom se izvode radovi, odnosno nasipanje trena, ne vidi se početak i kraj radova, i najbitnije, njihova studija o proceni uticaja na životnu sredinu koja je predata Ministarstvu za zaštitu životne sredine još uvek nije odobrena, a oni su nasipanje praktično završili, dodaje Nestorović.

Zbog toga su udruženja građana dan ranije predala najpre krivičnu prijavu protiv generalnog direktora Gradske čistoće, kao i zahtev Zavodu za zaštitu životne sredine Bare Reva bude proglašena zaštićenim staništem ugroženih životinjskih vrsta.

– U planu je i zahtev za poništaj rešenja o privremenoj građevinskoj dozvoli. Vesićeva izjava da će postaviti nekakvu rampu i zabraniti kamionima da dovoze šut i otpad, u ovom trenutku je besmislena, s obzirom da je sada tamo nasuto osam metara visine različitog građevinskog otpada, a nepovratno je uništeno 22 hektara zemljišta. Predložićemo i da se uzorak zemljišta odnese na analizu, jer je ono potpuno kontaminirano, i da tu nema dalje polemike.

Ukoliko Grad bude pozvao na razgovore, građani će se, kažu, svakako odazvati.

– Spremni smo na svaki razgovor, ali imamo zahteve od kojih nećemo odustajati. Sumnjam da će taj razgovor uroditi plodom, jer ne verujem da mogu bilo kakvi stručnjaci da nam daju logično objašnjenje zašto je ova lokacija izabrana. Mi nikako nećemo odustati od tih zahteva jer deponija na tom mestu ne može da bude. Neka oni nađu lokaciju koja ispunjava sve uslove i nikoga ne ugrožava i mi ćemo svakako biti saglasni da se napravi centar za reciklažu, navodi Nestorović i dodaje da je konačan zahtev građana da se mesto vrati u prvobitno stanje.

Inače, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić pominjao je ovaj problem u televizijskim gostovanjima proteklih dana, kada je rekao da „razume zabrinutost građana“, kao i da će ih pozvati na razgovor, ali i da „neće pričati sa politikantima“, te da Grad „ima pravo“ da na spornoj lokaciji gradi šta hoće.

Ko zarađuje na deponiji?

Proteklih dana nije bilo kamiona koji su dolazili da iz prikolica izruče šut na šumu u okolini Bare Reva, osim po kog „zalutalog“, koji još nije obavešten o blokadama građana. Nedeljama pre nego su građani napravili kamp na Revi i sprečili dalje dolaske kamiona, dnevno se tu istovarivalo i do 100 kamiona građevinskog otpada. Prema nezvaničnim informacijama, za svaki dovezen kamion, vlasnik građevinske firme je Gradskoj čistoći platio 20 evra. Među kamionima koji su dovozili otpad, najmanje je bilo onih iz Gradske čistoće, uglavnom se radi o privatnicima, šutu iz Beograda na vodi, ili kamionima Beograd puta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari