Hlorokin opasan za kovid pacijente? 1Foto: FoNet/ Vlada Srbije Slobodan Miljevic

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je da privremeno odustaje od upotrebe hidroksihlorokina prilikom lečenja kovid pozitivnih pacijenta, i to nakon što je u medicinskom časopisu Lanset prošle nedelje objavljen rad koji navodi da među pacijentima koji su uzimali hidroksihlorokin postoji veći rizik od smrti i srčanih problema.

Antimalarici hidroksihlorokin i hlorokin, koji su inače deo terapije za obolele od autoimunih bolesti, nalaze se i u srpskom protokolu za lečenje određenih kovid pozitivnih pacijenata.

Dnevni list Danas zbog toga je juče pokušao da dobije doktora Gorana Stevanovića, načelnika Infektivne klinike, i doktora Branka Baraća, koji su jedni od autora srpskog protokola, ali oni nisu odgovarali na naše pozive i poruke.

Istovremeno, direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus poručio je da se obustavlja upotreba hidroksihlorokina u okviru istraživanja „Solidarnost“ dok se ne ispitaju podaci o njegovoj bezbednosti.

Pitanje bezbednosti stiglo je na dnevni red pošto je grupa naučnika u radu objavljenom u Lansetu prošle nedelje dovela u pitanje upotrebu hidroskihlorokina i hlorokina u lečenju kovid pacijenata. Rad je baziran na podacima koji su dobijeni iz 671 bolnice, u kojima je boravilo 96.032 pacijenta obolelih od korona virusa u periodu između 20. decembra prošle godine I 14. aprila ove godine.

Među ovim pacijentima, njih 14.888 dobili su terapiju koja je podrazumevala ili samo hlorokin, odnosno hidroksihlorokin ili ova dva leka u kombinaciji sa antibioticima, dok su ostali činili kontrolnu grupu.

– Nismo primetili nikakvu korist od hidrokishlorokina ili hlorokina (kada se upotrebljavaju sami ili u kombinaciji sa makrolidom) na ishod bolničkog lečenja prilikom njihove upotrebe u ranoj fazi nakon dijagnostikovanja kovida 19. Svaki od ovih lekova samostalno ili u kombinaciji sa makrolidom povećava šansu od klinički značajne pojave ventrikularne aritmije i povećava rizik od smrti u bolnici – stoji u ovom radu.

Hidroksihlorokin privukao je pažnju šire javnosti nakon što su francuski naučnici objavili da ovaj lek može pomoći u borbi protiv korona virusa. Profesor Didier Raoult, koji je učestvovao u izradi ovog rada, osporio je u videu, objavljenom na sajtu infektivne klinike iz Marseja, zaključke iz studije koja se pojavila u Lansetu.

– Kako jedna konfuzna studija sa velikim brojem podataka može promeniti ono čemu svedočimo? Ovde smo imali 4.000 ljudi koji su prošli kroz bolnicu. Ja neću promeniti svoj stav zato što postoje ljudi koji analiziraju „veliki broj podataka“, što je neka vrsta potpune fantazije, kazao je Raoult.

Inače, istraživanju o lečenju kovid pacijenta „Solidarnost“, koje je pokrenula SZO, a kome se do sada priključilo ili izrazilo nameru da se priključi 100 zemalja, pored hidroksihlorokina, obuhvata i remdesevir, antivirusni lek, Iopinavir i ritonavir, koji se koriste pri lečenju HIV-a, interferon beta-1a, koji se koristi u terapiji multiple skleroze.

Pri tome, direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus objasnio je da se nastavlja sa upotrebom ostalih lekova u okviru programa „Solidarnost“.

Na drugoj strani, srpski protokol za lečenje kovid pacijenta pored  hidroskihlorokina, lopinavira, ritonavira, remdesevira, uključuje i hlorokin i  favipiravir, lek protiv gripa.

Ovaj dokument predviđa da se hlorokin, odnosno hidroksihlorokin, u kombinaciji sa drugim lekovima,  daje pacijentima koji imaju oštećenje pluća, bolesnicima sa pridruženim bolestima, starijima od 60 kao i onima sa teškim pneumonijama.

Protokol takođe navodi da je hidroksihlorokin bolja opcija od hlorokina jer ima manje neželjenih dejstava, ali istovremeno i upozorava da je upotreba hidroskihlorokina kontraindikovana kod pacijenata sa određenim bolestima.

– Nijedna od navedenih terapijskih opcija nema valjanu potvrdu efikasnosti u randomiziranim kliničkim studijama, niti ima prednost u odnosu jedna na druge, niti u odnosu na suportivno lečenje. Pri izboru terapije potrebno je uzeti u obzir moguće kontraindikacije, neželjena dejstva i interakcije, kao i eventualnu potrebu za korekcijom doze leka zavisno od stadijuma oštećenja bubrega i jetre – navodi se u srpskom protokolu za lečenje kovid pacijenta, koji je objavljen u okviru Stručno metodološkog uputstva za kontrolu unošenja i sprečavanje širenja korona virusa.

Tanja Radosavljević, pulmološkinja, kaže za Danas da se ne može reći da je upotreba hlorokina u lečenju kovid pacijenata bila greška, jer su na početku pandemije svi doktori pokušavali da pomognu pacijentima sa lekovima koji su u tom trenutku bili dostupni.

– Nikakve greške nije tu bilo. Pokušavalo sa različitim lekovima koji su bili dostupni u tom trenutku. Vreme će pokazati da li je hlorokin pomagao. Pri tome, savet je uvek bio da se hlorokin ne uzima na svoju ruku već pod nadzorom lekara u bolničkim uslovima gde mogu da se isprate sve eventualne komplikacije. Drugo je pitanje da li su te komplikacije nastajale zbog hlorokina ili zbog širenja virusa. Kao što je i pitanje da li je hlorokin zaista pomagao pacijentima ili su se oni oporavljali zato što je organizam uspeo da se izbori sa virusom. Na početku pandemije, lekari su se hvatali  za slamku pokušavajući sve što su mogli da pomognu pacijentima, kaže sagovornica Danasa, dodajući da većina lekova, uključujući I hlorokin, ima svoje nus efekte koji su odavno poznati. Ona objašnjava i da će tek velike studije pokazati „kakav efekat imaju i da li uopšte imaju bilo kakav efekat, odnosno kakve su štetnosti svi lekovi koji su korišćeni u lečenju pacijenata“.

– Čak i oko remdesevira se lome koplja. Jedne studije kažu da je dobar, druge kažu da nije, ističe Radosavljević.

Predsednici o hlorokinu

Nakon velike pažnje koju su privukli antimalarici u lečenju korone, predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će Galenika početi da proizvodi hlorokin, a prema informacijama koje su se pojavile u medijima ova kompanija je sredinom aprila proizvela 372.000 tableta. O hlorokinu je govorio i američki predsednik Donald Tramp, koji je kazao da ovaj lek pije preventivno što je izazvalo lavinu kritika od strane stručnjaka, s obzirom da se ovaj medikament mora koristiti isključivo po preporuci lekara jer može imati opasne posledice ako se uzima na svoju ruku. Nakon što je SZO upozorila da hidroksihlorokin možda nije bezbedan, Tramp je samo kratko rekao da je prestao da ga pije.

– Završio sam, prosto sam završio (sa lekom). Inače, još uvek sam živ, koliko znam, kazao je Tramp, aludirajući na upozorenja o opasnosti hidroksihlorokina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari