Inovativni načini izveštavanja o deci i za decu 1Foto Fancycrave

Šta nove generacije očekuju od medija, kako ih konzumiraju, šta ih zanima i koje sadržaje prate, samo su neka od pitanja koja sebi postavljaju mnoge medijske kuće širom sveta.

Osvojiti mladu publiku veliki je izazov za novinare. Deca, tinejdžeri, studenti, kao i oni koji kreću u poslovni život gotovo da i ne prate tradicionalne medije. Oni ne čitaju novine niti čekaju Dnevnik u pola osam da bi čuli najnovije vesti, već medijske sadržaje prate na svojim pametnim telefonima. Informacije koje smatraju korisnim pronalaze na internetu, pre svega putem društvenih mreža, digitalnih platformi i aplikacija.

Internet primarni izvor informisanja za decu

YouTube, Facebook, Instagram i Twitter za mlade generacije su uglavnom prva, a neretko i poslednja tačka u potrazi za medijskim sadržajima. Na internetu su im, za razliku od tradicionalnih medija, dostupne najrazličitije informacije – u svakom trenutku i na bilo kom mestu. Mogu ih čitati, slušati, gledati – uživo ili odloženo, komentarisati, pa čak i sami kreirati uz pomoć pametnog telefona i besplatnih on­lajn alata.

Ovaj trend sve više preuzimaju i „starije“ generacije. Prema dvogodišnjem istraživanju agencija „Pioniri“ i „Smart Plus Reaseach“, u Srbiji je na društvenim mrežama aktivno čak devet od deset korisnika interneta. Tri četvrtine njih proverava svoje naloge čim se probudi, i potom još neko­liko desetina puta u toku dana. Ukoliko ovakve promene u konzumiranju medijskih sadržaja nastave razvoj identičnom brzinom, novinari mogu trajno izgubiti nove generacije publike. U tom slučaju, privatnim medijima bi pretile sve oštrije finansijske poteškoće, a javnim servisima neugodno pitanje relevantnosti.

U trci sa novim tehnologijama

Shvativši da gube publiku, medijske kuće širom sveta uve­liko eksperimetišu i menjaju svoje ustaljene koncepcije. Kombinujući novinarsko iskustvo i tehnike sa digitalnim formatima i alatima, kreiraju nove medijske forme tako da sadržaje prilagođavaju, a ne podređuju interesovanjima i navikama mladih ciljnih grupa.

Magični recept ne postoji, budući da se tehnologija kon­stantno razvija, a samim tim se menjaju i navike novih generacija publike. Primeri dobre prakse, međutim, upućuju na to da su najuspešniji oni mediji koji ne samo da izveštavaju o deci i za decu, nego ih dugoročno i kroz različite medijske kanale uključuju u proizvodnju svojih sadržaja.

Iz novinarskog ugla, potrebno je duboko analizirati koje su to teme koje zanimaju različite ciljne grupe dece, a zatim te teme osmotriti njihovim očima i prilagoditi novinarski jezik njihovom uzrastu. Još veće napore treba uložiti u tehnološki razvoj i u pronalaženje kanala kojima se željenim sadržajima može dopreti do tih ciljnih grupa.

Nova poslovna filozofija

U Nemačkoj, na primer, u trku za mladom publikom podjed­nako su ušli i javni servisi i komercijalni mediji. Poslednjih godina brojni izdavači i emiteri lansirali su zasebna izdanja namenjena deci i mladima. Bez obzira na uređivačku poli­tiku, njihova poslovna filozofija je jasna i – jednostavna. Cilj im je da kroz nove kanale i inovativne sadržaje pridobiju i „odgoje“ svoju buduću publiku.

Za menadžment dnevnog lista Die Zeit sasvim je logično da će današnji čitaoci magazina Zeit Leo i Dein Spiegel kao tinejdžeri i studenti preći na Zeit Campus, a potom se na­dovezati i nastaviti da čitaju centralno izdanje – Die Zeit. Iako u osnovi štampana, svako od ovih izdanja objavljuje se i u digitalnom formatu. Tematski su i stilski prilagođena različitim ciljnim grupama, ali tako da nimalo ne odstupaju od osnovne uređivačke politike Die Zeit-a.

Ipak, kada je izveštavanje za decu i o deci u pitanju, najvažnije za novinare je da poštuju pravila profesije i etike. Informa­cije koje kroz medije plasiraju mladim ciljnim grupama treba da na pravi način podstiču analitičko razmišljanje, bez obzira na kanal i inovativnost u načinu izveštavanja.

Autorka je koordinatorka projekata posvećenih deci i medijima Deutsche Welle akademije

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta koji sprovodi Centar za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost (CEPROM), a koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu i ovom tekstu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari