JUKOM: Zabrinutost zbog nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći 1Foto: Medija centar

Komitet pravnika za ljudska prava (JUKOM) i 27 organizacija civilnog društva izrazili su zabrinutost zbog rešenja koja se nalaze u nacrtu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koja direktno mogu uticati na pravo na delotovoran i jednak pristup pravdi svim licima kojima je ta vrsta pomoći potrebna.

Kako se navodi u saopštenju, rešenja iz aktuelnog nacrta značajno odstupaju od onih koja su, shodno svom dugogodišnjem iskustvu, predložili dosadašnji pružaoci besplatne pravne pomoći.

Iako je Ministrastvo pravde objavilo da je izvršilo korekcije teksta i izmenilo ga u skladu sa primedbama koje su dostavljene, najvažnije primedbe JUKOM-a i drugih organizacija nisu uvažene, ukazuje se u saopštenju.

Precizira se da se to, pre svega, odnosi na ograničene mogućnosti pružanja pravne pomoći pravnika i advokata angažovanih u udruženjima građana koja su tu delatnost, u nedostatku adekvatnog zakona, obavljala poslednjih 20 godina.

Nacrt zakona, naime, ograničava udruženja građana na pružanje besplatne pravne pomoći samo na osnovu odredbi Zakona o azilu i Zakona o zabrani diskriminacije, a pritom zanemaruje druge zakone, kao što je Zakon o javnom informisanju i medijima, koji takođe daje tu mogućnost udruženjima građana.

Umesto da država podeli odgovornost za pružanje besplatne pravne pomoći na sve zainteresovane pružaoce kako bi se međusobno pomagali u najboljem interesu građana, Ministarstvo pravde predstavlja nacrt Zakona koji neće biti ekonomski održiv ukoliko bude usvojen, upozoravaju JUKOM i organizacije civilnog društva.

Pored toga, kao se navodi, nejasno je zbog čega je pravniku zaposlenom u jedinici lokalne samouprave dozvoljeno ne samo da pruža besplatnu pravnu pomoć, već i da donosi rešenje kojim odobrava nekom licu pravo na besplatnu pravnu pomoć, a to isto nije dozvoljeno pravniku zaposlenom u centru za socijalni rad, sudu, tužilaštvu ili u udruženju građana.

U saopštenju se naglašava da JUKOM i 32 organizacije civilnog društva za zaštitu ljudskih prava ovim obraćanjem ne traže finansiranje besplatne pravne pomoći iz budžeta, već omogućavanje organizacijama civilnog društva da nastave pružanje besplatne pravne pomoći širokom krugu građana kojima je ona neophodna radi zaštite i ostvarivanja svojih prava.

Saopštenje su potpisali Komitet pravnika za ljudska prava, Građanske inicijative, Beogradski centar za ljudska prava, Centar za praktičnu politiku, Helsinški odbor za ljudska prava, Centar za prava deteta, Međunarodna mreža pomoći – IAN, Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS, Praksis, Urban-In, Udruženje građanki FemPlac, Atina, A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava.

Potpise su stavili i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Dijalog.net, Asocijacija DUGA, CRTA, Centar za evropske politike, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Centar za podršku ženama-Mreža Sos Vojvodina, Zapadnobalkanski institut, Inicijativa za razvoj i saradnju, Gayten-LGBT, Odbor za ljudska prava Vranje, Udruženje žena Peščanik, Centar za ljudska prava-Niš i Odbor za ljudska prava Leskovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari