Kafa - od hrane do napitka bez koga je teško zamisliti dan 1Foto: Pixabay/acekreations

Svetski dan kafe, jednog od najpopularnijih napitaka kroz istoriju, od 2015. godine obeležava se prvog dana oktobra.

Do 2015. godine, kada je Međunarodna organizacija za kafu označila 1. oktobar kao zvaničan datum obeležavanja Svetskog dana kafe, ovaj dan se u većini zemalja obeležavao 29. septembra.

Svetski dan kafe koristi se za promociju i slavljenje kafe kao napitka, a ujedno je i dan kada se odaje priznanje radnicima na plantažama, farmerima, vlasnicima kafića, konobarima, šankerima i svima onima koji učestvuju u pripremi napitka.

U današnje vreme mnogima je svakodnevnica bez kafe teško zamisliva, a podaci Svetske zdravstvene organizaciju pokazuju da se na planetni svakoga dana popije oko 1,5 milijardi šoljica kafe.

Razlozi zbog kojih ljudi širom sveta konzumiraju kafu su svakojaki, te neki navode da im je potrebna zbog bolje koncentracije, drugi je piju da bi duže ostali budni, dok treći jednostavno uživaju u njenom ukusu.

Najrazličitije vrste kafe nezaobilazan su artikal u gotovo svakoj prodavnici, a razlikuju se ne samo proizvođači, već i ukus, miris i aroma ovog napitka.

Legenda o „pronalasku“ kafe

Tačan datum početka korišćenja kafe verovatno će zauvek ostati nepoznat, ali ono oko čega su istoričari saglasni jeste da je mesto gde je ona počela da se koristi oblast Kafa u Etiopiji, po kojoj je ova biljka i dobila ime.

Jedna od najpoznatijih legendi o „rođenju“ kafe je priča o pastiru koji je jednom prilikom primetio da su njegove koze živahnije nego inače onda kada jedu crvene bobice jednog žbuna, a kada je i sam probao te bobice iskusio je jednak osećaj razbuđivanja.

Daljim tokom istorije kafa je počela da se koristi u različite namene – u početku su je afrički domoroci koristili kao hranu sa drugim začinima, Etiopljani su od nje pravili vino, a tek u 15. veku Arapi su počeli da uzgajaju kafu i strogo su zabranili izvoz te biljke kako bi samo oni uživali u njoj.

U Evropu je kafa stigla tajnim putem, preko Venecije, a Evropljani su se sa blagodetima tog napitka upoznali kada je počeo da se prodaje na uličnim štandovima sa limunadom.

Cvetovi kafe su bele, a plod crvene boje

Mnogo je vrsta kafe koje se danas mogu nabaviti, a isto tako mnogo je i biljaka koje spadaju u rod kafe, koje čine veliki broj raznih vrsta i podvrsta biljaka različitog sastava ploda.

Drvetu kafe treba od tri do pet godina da da prvu berbu, a prosečno drvo kafe u sezoni rađa količinu od jednog do tri kilograma kafe. Stabljika kafe visoka je od dva do pet metara, a može da naraste do visine od 10 metara.

Cvetovi kafe su beli, a miris ove biljke podseća na kombinaciju mirisa jasmina i narandžinog cveta.

Plod ove biljke je jarko crvene boje i unutar njega se nalaze dva semena koja su svojim ravnim stranama okrenuta jedno prema drugom. Najpoznatiji sastojak zrna kafe je kofein, a pored njega tu su mast i šećer

Kafa - od hrane do napitka bez koga je teško zamisliti dan 2
Foto: Pixabay/Pexels

Mnogi su spoljašnji faktori koji utiču na rod kafe, a klimatske promene, vrsta zemljišta, sastav tla na kojem se biljka uzgaja, broj sunčanih dana, količina padavina, vlažnost vazduha i nadmorska visina samo su neki od njih.

Biljke kafe se uzgajaju u preko 70 zemalja, a zbog osetljivosti ove biljke gaje se prvenstveno u ekvatorijalnim regionima Južne Amerika, Južne Azije, Indije i Afrike. Dve vrste koje se najčešće uzgajaju i koje imaju najveću potražnju su arabika, blagog ukusa i arome, i robusta koja je gorka.

Većina kafe, 40 odsto ukupne količine, proizvodi se u Brazilu.

Najpoznatiji sastojak kafe – kofein

Najpoznatiji i najvažniji sastojak kafe je kofein, koji se apsorbuje direktno u krvotok, gde se zadržava do četiri sata. Kofein stimuliše centralni nervni sistem, te povećava budnost, pažnju, raspoloženje, a u prosečnoj ga šoljici kafe ima oko 100 do 150 miligrama.

Kafa samo kratkotrajno povišava krvni pritisak, nakon čega vrednost krvnog pritiska opada više nego što se prvobitno povećala, te da se može reći i da kafa snižava krvni pritisak.

Preterana konzumacija kafe, kao i bilo čega drugog, nije dobra. Najčešći problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u želucu.

Kafa - od hrane do napitka bez koga je teško zamisliti dan 3
Foto: Pixabay/Rudy and Peter Skitterians

Najskuplja sorta kafe

Vrsta kafe Luvak (Luwak) je izuzetno retka i godišnje se, zbog specifičnosti, proizvede mala količina ove kafe. Zbog toga se 100 grama ove vrste kafe se prodaje za 75 američkih dolara. 

Ova sorta kafe se pravi na ostvima Sumatra, Java i Sulavesi, na kojima žive sisari cibetke koje se hrane zrnevljem kafe koje potom prođe kroz njihov sistem za varenje i dobije specifični ukus, koji mu daju enzimi iz želuca ove životinje.

Polusvarena zrna se skupljaju i od njih se pravi najskuplja kafa na svetu, bogate i jake arome.

Zanimljivosti o kafi:

  • Nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah napisao je Kantatu o kafi, a u tom satiričnom delu radi se o ženi koja je zavisna od kafe toliko da bez nje ne može da živi;

  • Prema pričama, francuski pisac Onore de Balzak uspevao je da ostane budan zahvaljujući velikim količinama kafe, ispijajući na desetine šoljica svakoga dana, a mnogi smatraju da je zbog tolike količine kafe i umro;

  • Kompozitor Ludvig van Betoven je voleo da uživa ispijajući kafu i insistirao je da bude spremljena od tačno 60 zrna koje je često sam brojao kako ne bi došlo do greške;

  • „Među brojnim poslasticama na stolu… kafu bi trebalo smatrati najvrednijom. Izaziva veselost bez trovanja a prijatan uzlet duha koji proizvodi… nikad nije praćen tugom, malaksalošću ili debilizmom“, rekao je Bendžamin Frenklin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari