Kako je pre 20 godina privatna detektivska agencija radila posao države? 1Foto: Screenshot O. Nikolić

Okružni javni tužilac u Kragujevcu tek posle reakcije opozicionih stranaka zatražio proveru delovanja OZNA u slučaju razmene Srba i Albanaca zarobljenih u vreme ratnih sukoba na Kosovu.

Tek pošto su te 2000. godine trojica Srba puštena na slobodu u zamenu za isti broj Albanaca, zarobljenih tokom ratnih sukoba na Kosovu, a ovaj „posao“ obavljen u režiji privatne detektivske agencije OZNA naišao na oštru reakciju dela opozicije, okružni javni tužilac u Kragujevcu Vladan Lukić zatražio je proveru nečuvenog slučaja razmene učesnika oružanih sukoba mimo države.

„Ovo iznenadno buđenje pravne države u slučaju delovanja jedne od brojnih detektivskih agencija u Srbiji, zateklo je šumadijsku javnost, jer se osnovano pretpostavljalo da OZNA sve svoje aktivnosti obavlja uz prećutnu saglasnost, ako ne u tesnoj saradnji sa nadležnim državnim organima“, pisao je tih dana dopisnik Danasa iz grada na Lepenici.

Uz podsećanje da je njen osnivač, vlasnik i direktor bivši inspektor lokalnog MUP-a Živorad Jovanović, autor teksta je detaljno izvestio o spornom događaju.

„Pre nekoliko dana OZNA je uspela da razmeni trojicu Albanaca (preuzeti između Podujeva i Merdara) za trojicu Srba (predati u Rožajama) i vest je odjeknula širom zemlje. Kako je, upskos izuzetnoj medijskoj pokrivenosti, ova razmena obavijena i gustim velom tajne, to je okružni tužilac u Kragujevcu zatražio da se utvrdi ima li OZNA ovlašćenje za delatnost ove vrste, zatim da li u svemu ovome ima elemenata krivične odgovornosti, kao i da se ustanovi identitet razmenjenih lica“.

Opozicionari su (se) pitali „Zašto se ratni zarobljenici razmenjuju preko privatnih agencija, i šta, u takvim slučajevima radi država?“, dok je novinar našeg lista na kraju konstatovao „Bruka (državna) je pukla, i sad je, reklo bi se, treba zataškavati. Opet upotrebom pravosuđa, čini se“.

Dvadeset godina kasnije javnost u Srbiji šokirana je činjenicom da jednu od važnijih prestoničkih zgrada MUP-a čuva privatno obezbeđenje, o čemu je prvo pisala Politika u izdanju za unutrašnjost, da bi pod pritiskom neimenovanih centara moći uklonila „sporni“ tekst sa naslovne i drugih strana beogradske verzije novine.

„Apsurdna situacija u MUP-u Srbije izbila je ove nedelje na videlo: policiju koja je zadužena za bezbednost i zaštitu građana čuvaće privatno obezbeđenje. Jedan dnevni list preneo je, a potom i povukao, izjavu predsednika Sindikata zaposlenih policije Dejana Đukića koji je rekao da zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u Ulici kneza Miloša u Beogradu obezbeđuje privatna firma “Sekjuritas”, objavio je Nedeljnik, dok je Insajder utvrdio da je “Čitav posao dobila firma bivše državne sekretarke MUP-a Milene Vuković – “BPS Security” u konzorcijumu sa još tri privatne kompanije: “V.I.P. Security” , “G4S Secure Solutions” i “Tisten Group”, svi iz Beograda”.

Isti izvori su utvrdili i važne konekcije nekadašnje savetnice prvog čoveka Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Ministar Stefanović je 27. decembra, dakle dve i po nedelje nakon zaključenog ugovora, izjavio da se razmatra pilot-projekat, u okviru kojeg bi licencirani radnici firmi za privatno obezbeđenje, u skladu sa zakonom, bili angažovani na poslovima fizičkog obezbeđenja MUP-a, umesto pripadnika MUP-a, tamo gde je to moguće. Stefanović nije rekao da je ugovor potpisan, da je jedna od tih firmi u stvari kompanija njegove bivše bliske saradnice i da će privatno obezbeđenje koštati više”.

Napravljeno je i poređenje primanja dve grupacije, pa smo saznali da “Radni sat policajca iznosi 294 (neto), a radni sat pripadnika privatnog obezbeđenja 590 dinara (bez PDV-a).

Izradu sadržaja podržala Ambasada SAD u okviru projekta “Digitalizacija arhive Danasa”. Stavovi izneti u tekstu su stavovi autora i nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari