Kazne za televizije male, više se isplati kršiti zakon 1Foto: Medija centar

Televizije sa nacionalnim frekvencijama se na svaki mogući način trude da zadovolje svoje klijente, pritom praktično nesmetano kršeći Zakon o oglašavanju.

Taj problem konstantno postoji i samo se uvećava, svi smo svesni da su blokovi reklama sve duži, a ako neki emiter 300 puta prekrši zakon u toku samo jednog meseca, očigledno je da su kazne za takve prekršaje male. Čak i pekara koja ne izda fiskalni račun plati veliku novčanu kaznu i bude zatvorena na 15 dana, a televizije i radio stanice, koje su dobile na korišćenje nacionalno dobro, frekvenciju, po nekoliko stotina puta mesečno krše zakon godinama. Evidentno je da im se više isplati da ne poštuju zakonsku regulativu, po principu „ako prođe, prođe“, a uglavnom prolazi, kaže za Danas Milorad Tadić, predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM).

Podsetimo, Regulatorno telo za elektronske medije (REM) je podnelo prekršajne prijave protiv televizija Hepi, Pink, Prva i B92, jer je na te četiri televizije, za samo tri meseca nadzora, zabeleženo više od 2.000 prekršaja u oglašavaju, dok su prve dve pomenute dostigle brojku od 800 prekršaja mesečno.

Tadić dodaje da je u takvoj situaciji razumljiv položaj REM-a, jer smatra da to telo nema ni kapaciteta ni mogućnosti da prati toliki broj prekršaja, koji više „nema granica“.

– Naša zakonska rešenja treba da pretrpe određene izmene, jer ni jedan od tri medijska zakona nije savršen. Ipak, oni predstavljaju neku osnovu koja je, zajedno sa zakonima koji se nadovezuju, da se primenjivala, mogla da uvede red u medijsku sferu. Problem je, kao i u svemu u našoj zemlji, što svi traže „rupe“ u zakonu, pa emiteri vagaju da li im se više isplati da prekrše zakon i tako ostvaruju često enormne prihode, navodi Tadić i pojašnjava da se ne radi samo o nedozvoljenom trajanju reklamnih blokova, već i o vremenu različitih promotivnih sadržaja ili snimanja proizvoda koji stoje u studiju tokom emisija.

Drugi, važniji problem, kako navodi, jeste činjenica da su dozvole za nacionalne frekvencije svim emiterima prethodnog puta produžene na osam godina, bez ikakve ozbiljne analize njihovih programskih šema.

– To nije slučaj samo sa nacionalnim emiterima, dozvole za rad su produžene svima a da nije proveravano da li su oni ispunili ono na šta su se obavezali u svojim elaboratima, da niko nije gledao šta ti mediji rade. Neki emiteri su dobili dozvolu na osnovu plana da emituje dečiji ili kulturni program, a oni deset sati dnevno puštaju rijaliti emisije. Primera radi, radio stanica iz Požarevca dobila je dozvolu na osnovu toga što je napisala da će emitovati program na romskom jeziku, jer u Požarevcu živi 20 odsto Roma. Ti ljudi nisu imali ni dve takve emisije, a dobili su frekvenciju za narednih osam godina, objašnjava Tadić i dodaje da će dozvole za sve nacionalne frekvencije prestati da važe u avgustu 2022, te da nadležne institucije imaju dovoljno vremena da takve analize i urade.

– Najpre bi o tome trebalo da se povede računa, da se vidi šta je određeni emiter ispunio od obaveza, koliko puta je prekršio zakon i da li uopšte treba ponovo da dobije nacionalnu frekvenciju, kaže Tadić i dodaje da bi to, pre svih, trebalo da uradi REM, ali da bi on morao da se „formira onako kako to nalaže zakon“.

Pozicija REM-a, pretrpani sudovi i niske novčane kazne, smatra on, očekivano rezultiraju medijskom situacijom u kojoj smo.

– Prošlo je godinu dana od usvajanja Medijske strategije, ali ono na šta smo se obavezali i Akcioni plan koji treba da se sprovede, stoje u mestu, ništa se nije pomaklo. Nacionalne frekvencije se koriste u propagandne političke svrhe, a konsekvenci nema. Ako neko svoj privatni medij koristi tako da hoće da podrži neku stranku, mogu to da razumem, jer takve stvari postoje i u razvijenim zemljama. Ali je zloupotreba ukoliko neko ko je dobio nacionalno dobro to radi. Teško je pitanje kako to rešiti, kada je problem u sistemu, gde veliki broj institucija ne funkcioniše. Onda ne čudi što je izveštaj Evropske komisije takav, jer je on takav trebalo da bude i pre šest godina, navodi Tadić.

On ponavlja da ipak mogućnosti ipak ima, te da zakonska rešenja nisu toliko loša, ali ih treba primenjivati.

– Ministarstva kulture, recimo, donese pravilnik kako će se odvijati konkursi za projektno sufinansiranje medija, a onda imate lokalne samouprave gde to niko ne poštuje. Država se očigledno, kao i u svemu drugom, trudi da stvari drži pod svojom kontrolom, ali je to nedopustivo i to nas ne vodi ka jednom uređenom, demokratskom društvu, kakvo želimo da budemo, jasan je Tadić.

Javni servis zaključati, pa sve iz početka

Od suštinskog značaja je, kako Tadić dodaje, da se insistira na izgradnji uređenog javnog servisa koji će obavljati svoju pravu funkciju.

– I kao građani i kao stručna javnost, i kao neko ko živi od te oblasti, moramo da nađemo načina da na to utičemo, jer je to ključno. Da ubedite privatnu televiziju, radio stanicu ili portal da svoju programsku šemu prilagodi demokratskim postulatima i evropskim standardima, ako čovek nema neke kriterijume i moralne vrednosti u životu da to prihvati, uzaludno je. Ali ono gde možemo i moramo da utičemo, kao društvo i kao struka, jeste izgradnja javnog servisa. On mora da bude bolji, ovo što trenutno imamo ne valja ništa, treba zaključati i sve iz početka, zaključuje Tadić.

Marić i Mitrović ćute

REM je zabeležio da su televizije Hepi i Pink za tri meseca načinile skoro 1.700 prekršaja Zakona o oglašavanju, svaka sa po više od 800 kršenja tog zakona. Danas je vlasniku TV Pink Željku Mitroviću i glavnom i odgovornom uredniku TV Hepi uputio pitanja koliko presuda prekršajnih sudova te televizije imaju godišnje u proseku, da li kazne plaćaju ili pak idu na apelaciju, kao i da li zaista cene reklamnih sekundi na tim televizijama višestruko isplaćuju gubitke od plaćenih kazni. Ni jedan ni drugi nisu odgovorili na poruke koje je naša redakcija uputila u petak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari