Ko je odgovoran za divlju deponiju u Deliblatu? 1Foto: Facebook/ Deliblatski pejzaži

Divlja deponije u Deliblatu postoji već godinama a prati je nekontrolisano odlaganje otpada i mrtvih životinja, smrad, najezda glodara i pasa lutalica. Meštani tvrde da nadležni ne čine ništa, a opština Kovin da su za takvo stanje krivi upravo stanovnici tog sela.

Poslednji pokušaj meštana da reše ekološki problem u svom mestu jeste peticija, u kojoj su zatražili hitan inspekcijski nadzor ove deponije. Opštini je predata 13. maja, a potpisalo ju je 117 stanovnika ovog sela.

Meštanka sela Deliblato i potpisnica peticije Larisa Mikić kaže za Danas.rs da već nekoliko godina postoji problem sa divljom deponijom u tom mestu.

“Postoji sumnja da nije na propisanom mestu, odnosno da nije registrovana. Ona se vremenom proširila, tu se pored različitih materija, nalaze i lešine životinja. Ljudi tu prazne cisterne sa materijama iz septičkih jama, jer u Deliblatu ne postoji kanalizaciona mreža”, ističe Mikić.

Problem pravi i sam položaj deponije.

“Deponija je na uzvišenju, brežuljku i kada su kiše otpad i prljavština se sliva u nekoliko ulica ljudima u kuće. Problem je smrad, estetski je problem. Nadležni nisu ništa preuzeli, nisu je ni ogradili, nisu posadili zelenilo koje bi služilo kao zaštita, ne postoje kanali za drenažu”, dodaje ona.

Njene navode demantuje načelnica opštine Kovin Jelena Čolaković koja za naš portal navodi da oni preko komunalne inspekcije vrše redovnu kontrolu deponija.

“Redovna sanacija vrši se u razmaku od dva-tri meseca, pet do šest puta godišnje. Od početka 2019. kominalni inspektor opštinske uprave Kovin izdao je rešenje za sanaciju deliblaske deponije 5. marta”, navodi se u odgovoru Čolaković.

Ona je istakla da se peticija poklopila sa redovnim nadzorom komunalne inspekcije koji se prema planu i programu obavlja tokom maja, “komunalni inspektor je izdao još jedno rešenje za sanaciju deponije 15. maja”.

Larisa Mikić za Danas.rs tvrdi da vlasti nisu preduzele ništa.

“Oni su u obavezi da se time bave jer od 2009. godine postoji plan za sanaciju deponija”, objašnajava ona i dodaje da problem nije samo u tom selu i da većina deponija u kovinskoj opštini nije uređena.

Da se radi u deponiji koja je „nikla“ bez dozvole govori i činjenica da se nalazi u neposrednoj blizini prirodnog rezervata „Kraljevac” i izvora vode “Beli izvor”. Voda sa tog izvora neretko se koristi i za piće, a njen kvalitet nije proveravan.

Kako za Danas.rs kaže potpisnica peticije za sanaciju ove deponije, meštani su se žalili i ranije a u mesnoj zajednici nije bilo razumevanja za njihove probleme.

“Deliblaćani sve što rade rade usmeno. Oni su se usmeno žalili predsedniku mesne zajednice. Jednostavno leti im otpad u blizini kuća, ljudi donose i bacaju životinjske leševe. Od žalbi nikom ništa. Predsednik mesne zajednice je na žalbe građana rekao da nema vremena”, svedoči Mikić.

Prema rečima načelnice opštine Kovin, inspektor je na teren izašao već narednog dana i konstatovao da je neophodno izvršiti sanaciju pomenute deponije i da sledi izdavanje rešenja JP “Kovinski komunalac” o otklanjanju nedostaka.

U rešenju se nalaže da to javno komunalno preduzeće u roku od sedam dana, sanira deponiju na kojoj je odlagano smeće i nadalje istu uredno održava i uređuje, te da se radovi izvode uz obavezno prisustvo predstavnika MZ Deliblato.

U odgovoru na upite našeg portala, Jelena Čolaković navodi da je divlja deponija posledica nesavesnog ponašanja upravo meštana Deliblata.

“Činjenica je da je odlaganje raznog smeća van područja predviđenog za odlaganje otpada posledica nesavesnog ponašanja meštana Deliblata koji ne odlažu smeće na način koji je predviđen”, ističe ona.

Iz ove opštine naglašavaju da izdvajaju velika finansijska sredstva za rešavanje problema divljih deponija, ali i da je neophodno “podizanje svesti građana o posledicama koje po životnu sredinu ali i zdravlje ljudi izaziva bacanje smeća i raznih otpadaka pored puteva i na zelenim površinama”.

Kao moguće dugoročno rešenje predložili su i formiranje regionalnog Centra za odlaganje otpada u okviru kojeg bi se, kako navode, otpad prikupljen iz više jedinica lokalne samouprave tretirao u postrojenjima i iskorišćavao, a ostatak bi se odlagao na regionalne deponije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari