Musolini i Čemberlen: Kraj Španskog rata na pomolu 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Dva glavna politička pitanja Evrope – čehoslovačko i špansko – u „današnjoj“ štampi napokon poprimaju optimistički prizvuk.

Musolini i Čemberlen: Kraj Španskog rata na pomolu 2Problematičnim manjinskim pravima Čehoslovačke nazire se trajno rešenje. Plan o „administrativnoj reorganizaciji države“, osim statuta sačinjenog od strane ministara, sadrži i specifične predloge sudetskih Nemaca upućenih predsedniku Hodži. U pripremi je sporazum između Čehoslovačke i svih njenih manjinskih grupa, koji u vidu zakonskog predloga treba da bude izglasan najkasnije do 1. avgusta.

Za to vreme, u Londonu traje zasedanje Odbora za nemešanje. „G. Čemberlen i g. Musolini“ preko svojih ambasadora sklapaju plan o povlačenju dobrovoljaca sa Sredozemlja.

Kako tog 22. juna 1938. godine prenosi Pravda, obe vlade rade na tome da ovaj englesko-italijanski sporazum stupi na snagu što pre, a specifičnosti nisu poznate, osim da njegovo uvođenje nije uslovljeno pobedom generala Franka.

„Od trenutka kada englesko-italijanski sporazum stupi u život, građanski rat u Španiji dobija sasvim nov izgled…Ova činjenica nije u saglasnosti sa tvrđenjima engleskih vojnih stručnjaka…Engleski vojni stručnjaci tvrdili su u trenutku kada je počela poslednja ofanziva generala Franka, da će građanski rat u Španiji trajati još svega mesec dana“, piše Pravda.

Nedugo zatim, utvrđeno je da do okončanja neće doći do „idućeg proleća“.

Prema oceni lista, ovakva nagađanja nisu od naročitog značaja „jer je svetski mir za sada utvrđen zahvaljujući mudroj akciji engleskog premijera g. Čemberlena, čija je izvesna gledišta primio i g. Musolini“.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Musolini i Čemberlen: Kraj Španskog rata na pomolu 3A u našoj Jugoslaviji proslavlja se dvadesetogodišnjica prisajedinjenja Vojvodine sa Srbijom.

„Tim povodom, među članovima tadašnjeg Narodnog sabora pokrenuta je akcija da se ovaj datum što svečanije proslavi“, piše Vreme.

U ovom broju nalazimo i vest o epidemiji samoubistava žena u Zagrebu. „Posle duže pauze, ponovo četiri pokušaja samoubistva, i to samo žena“.

Jedan novinar pozabavio se i prastarim religijskim kultom padanja u zanos, kako bi se „nedokučivim putem video i zagrobni svet“.

Tim tajanstvenim pojavama, označenim kao „metapsihičke“, naučnici nisu pridavali značaja, jer je metapsihika (nauka o tajanstvenim, čudnim i zagonetnim pojavama) u tom trenutku „još uvek u povoju“.

„I ono što su u Nemačkoj, Francuskoj i Engleskoj već uradili naučnici – to treba i mi da uradimo. Kao što je genijalni Dostojevski opisao bezdne Karamazova – tako isto i mi moramo opisati bezdne našeg naroda“, piše ovaj novinar.

Iako je magija doskora bila marginalizovana tema, vremenom se otkriva da neki ljudi ipak poseduju skrivenu moć saznanja – kriptesteziju.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari