Neregulisano finansiranje kampanje 1Foto: Nenad Đorđevic/ FoNet

Kampanja za izbore za nacionalne savete manjina i njeno finansiranje nije regulisana ni Zakonom o nacionalnim savetima, ali ni Zakonom o finansiranju političih aktivnosti, kao ni drugim zakonima koji se bave izbornim procesom.

Takvo stanje stvari ostavlja mogućnost raznih manipulacija, pogotovo od strane političkih stranaka, ali i zloupotrebe novca koji se tokom izbora za nacionalne savete svakako vrti oko onih koji na tim izborima učestvuju. Zato bi nadležni organi trebalo da razmisle o regulisanju i ovog pitanja.

U Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, nadležnom za ovu oblast, rečeno nam je da se iz državnog budžeta ne izdvaja novac za kampanju učesnicima ovih izbora jer se nacionalni saveti ne smatraju pravnim, a pogotovo ne političkim subjektima. Država plaća troškove tehničke organizacije izbora ali kampanju ne, te se od učesnika izbora ne očekuje da, poput političkih stranaka koje učestvuju na izborima, pišu finansijske izveštaje o prikupljenom i utrošenom novcu.

Ipak, mediji imaju obavezu da se tokom izbora za savete za nacionalne manjine ponašaju kao tokom izbora na kojima učestvuju politički subjekti.

Pomoćnica ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu Ivana Antić za Danas kaže da je „obaveza medija u vezi sa izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina regulisana članom 39 Zakona o nacionalnim savetima.

– Finansiranje kampanja lista i elektora, iz razloga pravne prirode nacionalnih saveta kao i cilja i načina organizacije samih izbora nije predviđena zakonom – navela je ona.

A u ovom članu Zakona piše: „Mediji izveštavaju o izborima nacionalnih saveta u skladu sa zakonima kojima se reguliše oblast javnog informisanja i zakonima kojima se reguliše izborni postupak“.

Izbori za savete nacionalnih manjina biće održani 4. novembra. Na njima će 18 nacionalnih manjina birati članove svojih nacionalnih saveta na neposrednim izborima i to: albanska, aškalijska, bošnjačka, bugarska, bunjevačka, vlaška, grčka, egipatska, mađarska, nemačka, poljska, romska, rumunska, rusinska, slovačka, slovenačka, ukrajinska i češka, dok će četiri nacionalne manjine birati svoje članove za nacionalne savete putem elektorske skupštine, i to: makedonska, hrvatska, crnogorska i ruska.

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić je 19. oktobra u ponoć doneo Rešenje o zaključenju Posebnog biračkog spiska nacionalnih manjina. Ovim rešenjem utvrđeno je da je u Poseban birački spisak na dan 19. oktobar 2018. upisano ukupno 507.183 birača. Od tog broja ukupno 462.759 birača ostvaruje biračko pravo na neposrednim izborima za članove 18 nacionalnih saveta, koji će glasati na 926 biračkih mesta koje je utvrdila Republička izborna komisija, a za četiri manjine koje članove nacionalnog saveta biraju putem elektorske skupštine upisano je 44.424 birača. Svi građani sa biračkim pravom, pripadnici nacionalnih manjina, nastavljaju nesmetano da se upisuju u Poseban birački spisak do 31. oktobra 2018. u ponoć.

Poziv

„Pozivam još jednom sve naše građane, pripadnike nacionalnih manjina da izađu na izbore i biraju članove svog nacionalnog saveta, jer veće učešće pripadnika nacionalnih manjina na ovim izborima, daje veći legitimitet telima koja brinu o jeziku, kulturi, upotrebi jezika i pisma i obrazovanju manjina“ rekao je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari