Osobe sa smetnjama u razvoju uključiti u svakodnevni život zajednice 1Foto: B. C.

Od februara 2019. kada je osnovan do danas, mnogi Beograđani već su čuli za čuveni kafić u Čuburskoj 12, mestu posebnom ne samo po tome što nema cenovnik ni fiskalne račune, već i po osmesima i ljubaznosti osoblja koje je, bez ikakve patetike i preterivanja, zaista retko sresti.

U njemu rade mlade osobe (od 18 do 35 godina starosti) sa blagim smetnjama u razvoju, prave odlične kafe, tople čokolade i ceđene sokove, provode vreme jedni s drugima i što je najvažnije – rade, imaju radno vreme, obaveze. Prostor im je obezbedio Grad Beograd, a opremilo ga je Ministarstvo za rad.

Nije prošlo mnogo od otvaranja, a kafić su redovno počeli da posećuju novinari mnogih beogradskih redakcija, pokušavajući publici da prenesu atmosferu koja ih je dočekala, kao i samu ideju i priču o lokalu.

Kako kaže Katarina Rakić iz humanitarne organizacije „Dečje srce“ koja je pomogla njegovo otvaranje, mediji su im u početku pomogli da veliki broj ljudi sazna za njih u najrazličitijim krajevima, našim i susednim zemljama, što im je omogućilo da ih ljudi iz raznih krajeva posećuju i predlažu niz različitih aktivnosti u kojima bi zajedno učestvovali.

„Pažnja je nešto što nama kontinuirano treba jer mi želimo da našim radom pazimo na naše sugrađane, a da naši sugrađani svojim posetama pokažuju da brinu o nama. Danas smo medijski propraćeni kroz pojedinačne akcije poznatih i uticajnih ljudi. Pojedinačne akcije nam omogućavaju da radni centar, proizvode koji se ovde stvaraju, distribuiraju i na taj nacin obezbede samoodrživost“, objašnjava ona.

Pod ovim proizvodima misli se na čuvene „srcotvorine“ – majice, šolje, torbe, svećnjake i druge sitnice koje ovi mladi ljudi izrađuju i ukrašavaju u prostoru pored kafića.

Mediji su im, kako kaže, omogućili da se njihovi zaposleni osećaju važno, da ih roditelji, rođaci, komšije i prijatelji gledaju iz jednog drugog ugla.

„To što se pojavljuju u medijima njima donosi sreću, hrane samopouzdanje i motiviše ih da se više trude. Dobro raspoloženje, trud i želja da svakim danom budu sve bolji, kod mladih sa smetnjama u mentalnom razvoju, zaposlenima u Zvucima srca, daje snagu i dovodi do razvoja potencijala kojih ni mi ni oni nismo bili svesni“, priča nam Rakić.

Aktiviranje mladih sa smetnjama u mentalnom razvoju i pravljenje od pasivnih primaoca socijalnih usluga aktivne članove zajednice, objašnjava nam ona, proces je koji se sastoji iz nekoliko koraka.

Prvi korak tog procesa je upoznavanje zajednice sa potrebama mladih sa smetnjama u razvoju.  Drugi korak je rad mladih sa smetnjama u mentalnom razvoju u otvorenoj zajednici pod mentorstvom stručnjaka.  Treći je animiranje zajednice da u aktivnostima jedne firme pronađe društveni odgovornu i ekonomsku opravdanost za aktiviranje mladih sa smetnjama u mentalnom razvoju, četvrti – zapošljavanje mladih sa smetnjama u mentalnom razvoju bez trajnih obaveza za zadržavanjem istih u radnom odnosu i peti – socijalizacija i asimilacija osoba sa smetnjama u mentalnom razvoju u okviru jedne firme bez nadzora i pomoći poput organizacije Dečje srce.

„Mi se još uvek nalazimo na prelazu između prvog i drugog stupnja gde široj javnosti pokazujemo naše mogućnosti i animiramo ih da u okviru poslova njihove firme pronađu neko mesto i za mlade sa smetnjama u mentalnom razvoju koji se u našem radnom centru pripremaju za budući posao“, kaže naša sagovornica.

Kako dodaje, njihov cilj jeste da se mladi sa smetnjama u razvoju uključuju u život zajednice kroz svakodnevne aktivnosti zajednice.

„Poslodavci jedino ako budu videli korist od uključivanja u rad mladih sa smetnjama u mentalnom razvoju, jedino će tada sproviditi socijalnu inkluziju na pravi način. U mnogo ravijenijim evropskim zemljama, socijalna inkluzija se sprovodi u okviru već postojećih aktivnosti jedne zajednice. Inovativnost našeg programa imala je za cilj da pozitivno šokira javnost i da motiviše sve one firme tj. pojedince koji upravljaju njima da razmišljaju o zapošljavanju i radnom angažovanju ovih mladih ljudi“, poručuje Rakić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari