Rebić: Migracije su dvosmerna ulica 1Foto: Fonet/AP (Arhiva)

Projektni menadžer programa Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) „Migracije i razvoj“ Milica Rebić izjavila je danas da taj program na migracije gleda kao na dvosmernu ulicu i dobitak za zemlju, ukoliko se ljudi koji su otišli na usavršavanje vrate u zemlju porekla i uključe u njen razvoj.

Konferenciju „Migracije i razvoj: Dijaspora u fokusu“ sprovodi GIZ u okviru Nemačko-srpske razvojne pomoći, rekla je ona i dodala da je cilj da se otvori dijalog o ispunjenosti ciljeva migracijske strategije u Srbiji, razmene iskustva o modelima i načinima koordinisane saradnje i cikularnih migracija. Rebić je rekla da taj program gleda na migracije kao cirkularne, a ne kao jednosmeran proces koji se naziva „odlivom mozgova“.

Ako postoje modeli i načini da se znanje koje ti ljudi stiču u inostranstvu vrati u zemlji i uključe u njen razvoj, to svakako može biti dobitak. Pokušavamo da doprinesemo da to bude dvosmeran put koji će pružiti prilike na obe strane, rekla je Rebić. Cilj programa, dodala je, jeste da osnaži doprinos migranata razvoju zemlje porekla, kao i podrška viskokvalifikovanim ljudima koji su zainteresovani da se vrate iz Nemačke. Pomoćnik ministra prosvete za tehnološki razvoj Saša Lazović rekao je da je nauka globalna disciplina i da Srbija podržava mobilnost i migracije naučnika sa ciljem da se vrate u svoju zemlju.

Leoni Rajmens iz Ambasade Nemačke rekla je da pojedina istraživanja pokazuju da migranti čine tri odsto globalne populacije, a da su u 2017. godini doprineli sa više od 600 milijardi dolara transfera u druge zemlje. Ona je rekla da mnogo Nemaca živi u inostranstvu, procene se kreću od milion do 15 miliona, a realan broj je između tri i četiri miliona.

Srbi čine sedmu po brojnosti grupu u Nemačkoj, sa oko 220.000 ljudi, rekla je ona. Direktor kompanije ARRI, profesor Dejan Ilić rekao je da je migrant već 40 godina i da je ponosan na tu činjenicu. Ilić je naglasio da se u nemačkoj sada traže ljudi koji imaju doktorsku disertaciju i najmanje dve-tri godine inostranog iskustva.

Prema njegovim rečima, država bi trebalo sistemski da uredi da se ljudi šalju na studiranje i usavršavanje u inostranstvo, sa tačnim planom, a ne da to budu spontane akcije. Niko ne vodi firmu ili državu spontano, rekao je Ilić i istakao da razume političare koji za to nisu zainteresovani, jer im mandat traje četiri ili pet godina, a ovo su planovi za narednih 20 godina.

Učesnici konferencije saglasili su se da zemlje u razvoju, koje imaju brojnu dijasporu, kao što je slučaj sa Srbijom, moraju definisati mehanizam saradnje sa dijasporom koji će omogućiti korišćenje njenog razvojnog potencijala, uzimajući u obzir njene interese i heterogenost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari