Stanje vladavine prava se pogoršalo 1Foto: Bojan Cvejić

U Srbiji nije bilo napretka u reformskim procesima vezanim za sprovođenje obaveza iz Poglavlja 23, koje se tiče pravosuđa i osnovnih prava i Poglavlja 24 pravde, slobode i bezbednosti, jedan je od glavnih zaključaka najnovijeg izveštaja Koalicije prEUgovor, koji je predstavljen juče u Medija centru.

To znači da se od prethodnog šestomesečnog izveštaja Koalicije o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24, koji je predstavljen u maju ove godine, „stanje vladavine prava u Srbiji pogoršalo, uprkos tome što je država deklarativno posvećena unapređenju ove oblasti i što evropski zvaničnici procenjuju da je to ključna oblast za evropski put Srbije“.

„Međutim, čini se da su dijalog Beograda i Prištine, kao i „unutrašnji dijalog“ o Kosovu, koji je inicirao predsednik Vučić (a moguće i izbor Ane Brnabić na premijersko mesto), oblikovali politiku „gledanja kroz prste“, koju zvanični Brisel zastupa kada je reč o ovom pitanju. U posmatranom periodu jedino je pozitivno usvajanje određenih akata, izveštaja ili zapisnika. Možemo pomenuti usvajanje nove Strategije za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima (2017-2022) iako je proteklo šest godina nakon što je istekla prethodna strategija. Imajući u vidu značaj koji poglavlja 23 i 24 imaju ne samo za napredak Srbije u pregovorima sa EU, već i za demokratizaciju i razvoj društva, u ovom trenutku je potrebno da svi ključni akteri ulože dodatne napora kako bi osigurali pozitivne promene u ovom procesu“, navodi se u izveštaju.

Kako se ukazuje, Ministarstvo pravde (Poglavlje 23) i Ministarstvo unutrašnjih poslova (Poglavlje 24) objavila su polugodišnje izveštaje o sprovođenju akcionih planova u prvih šest meseci 2017. godine. „Podaci iz ovih izveštaja, međutim, pokazuju da u posmatranom periodu nije došlo do poboljšanja implementacije akcionih planova. Ministarstvo pravde navodi da je uspešno realizovalo 65 odsto svih planiranih aktivnosti za Poglavlje 23. Najbolji učinak postignut je u oblasti Osnovnih prava, gde je realizovano 72 odsto planiranih aktivnosti, što predstavlja slabiji rezultat nego u 2016. godini“, piše u izveštaju.

Što se tiče MUP-a, dodaje se, uspešno je realizovano tek oko 42 odsto aktivnosti, „ali je to ipak blagi napredak u odnosu na prethodni period“. Milan Aleksić iz Centra za primenjene evropske studije i urednik izveštaja, rekao je da bi trebalo razmotriti mogućnost da se u nastupajućem periodu izvrši sveobuhvatna revizija, s obzirom na to da se kasni sa sprovođenjem značajnog broja aktivnosti koje su planirane u ovim akcionim planovima i da se predlaže dalje pomeranje pojedinih rokova.

U izveštaju se ističe i da je jedan od najistaknutijih problema nedostatak podataka u nekim delovima pregovaračkog procesa i njihova netransparentnost, sa čim su posebno suočene nevladine organizacije, kao i dalja partizacija i politizacija institucija sistema i jačanje izvršne vlasti u odnosu na druge grane vlasti, dok se Vlada Srbije nalazi u senci predsednik države.

Ukazuje se da Aleksandar Vučić nastavlja da bude najmoćnija politička figura, da nadzorna uloga parlamenta nije na zadovoljavajućem nivou, te da se Skupština Srbije u stvari ponaša kao produžena ruka izvršne vlasti.

Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra, podsetila je da je stupio na snagu Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, te da je policija već izrekla od 2.500 do 3.000 hitnih mera. Ukazala je, između ostalog, i da je služba Poverenika za zaštitu ravnopravnosti obavila konsultacije o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, ali da nije jasno sa kojim organizacijama su održani sastanci, jer se to nigde ne navodi.

Koaliciju prEUgovor čine ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima, Autonomni ženski centar (AŽC), Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Centar za primenjene evropske studije (CPES), Grupa 484 i Transparentnost Srbija (TS).

Najviše sredstava Ministarstvu kulture i informisanja

Ivana Radović iz ASTRE – Akcije protiv trgovine ljudima, istakla je da je konačno doneta Strategija prevencije i suzbijanja trgovine ljudima, podsećajući da je do usvajanja tog dokumenta zabeležena stagnacija. Ona je istakla da će Strategija i Akcioni plan biti finansirani iz državnog budžeta, IPA fondova…, te da su su najveća sredstva, i to više od četvrtine ukupnog neprojektnog budžeta data Ministarstvu kulture i informisanja iako ova institucija nije ključna za suzbijanje trgovine ljudima, poput MUP-a i Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari