Struka protiv doživotnog zatvora bez uslovne 1Foto: Stefana Savić

Ministarstvo pravde i pravosudna struka ponovo su se našli na suprotnim stranama.

Ovoga puta razmimoilaženje je usledilo zbog nedavno objavljenog nacrta Zakona o izmenama i dopunama krivičnog zakonika koji je naišao na oštre kritike civilnog sektora i strukovnih udruženja. Konkretno, najviše zamerki upućuje se odredbi koja za određena krivična dela predviđa doživotnu kaznu zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta.

Prigovore koje poslednjih dana šalju pripadnici struke najbolje je sumirao Komitet pravnika za ljudska prava – JUKOM u otvorenom pismu.

„Izmene Krivičnog zakonika suprotne su Ustavu Srbije koji izričito zabranjuje smanjivanje dostignutog nivoa ljudskih prava i zabranu mučenja, kao i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda… Evropski sud za ljudska prava je jasno stao na stanovište da praksa zabrane uslovnog otpusta u slučajevima izricanja kazne doživotnog zatvora nije u skladu sa Evropskom konvencijom“, navodi se u pismu JUKOM-a.

Danilo Ćurčić, koordinator Inicijative A11, kaže za Danas da, iako bi najranije ove izmene mogle da stupe na snagu u novembru, grupa pravnika koja se bavi ljudskim pravima već priprema inicijativu za ocenu ustavnosti.

– Kazne zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta svakako predstavlja nečovečno i surovo kažnjavanje koje je u suprotnosti sa Ustavnom, ali i članom 3. Evropske konvencija za ljudska prava. Primeri zemalja koje navodi druga strana, a koje imaju ovakve sankcije kao što su Mađarska ili Velika Britanija su primeri zemalja koje krše Evropsku konvenciju, kaže Ćurčić.

Problem sa doživotnim zatvorom bez mogućnosti izlaska, prema pismu JUKOM-a je i to što predstavlja opasnost da će pojedinac koji je osuđen na takvu kaznu „u toku izvršenja kazne biti slobodan da izvrši bilo koje krivično delo, bez straha od stroža krivične sankcija“.

Novi zakon će otežati život i sudijama. Kako za Danas kaže Omer Hadžiomerović, zamenik predsednika Društva sudija Srbije i sudija Apelacionog suda u Beogradu, ovakvo rešenje dodatno smanjuje mogućnost individualizacije kazne.

– Po važećem Krivičnom zakoniku, sudiji je za najteža dela na raspolaganju kazna od 20 i od 30 i 40 godina. Sudija ne može da izrekne kaznu koja je između toga. Moguće je da će se sudije, kada kod pojedinih dela izbor bude između 20 godina i doživotnog zatvora, ređe odlučivati za ovu drugu, baš iz razloga što je kazna toliko oštra, naglašava Hadžiomerović.

Kako su istakli iz JUKOM-a javnost je ostala uskraćena za „obrazloženje na osnovu čega je Ministarstvo danas odlučilo da je neophodno uvođenje ovako stroge kazne, budući da je stručna javnost većinom zauzela stav da kazna doživotnog zatvora nije rešenje za smanjenje broja izvršenja najtežih krivičnih dela u Srbiji“. Ministarka pravde je pre dva dana izjavila da očekuje da se izmene Krivičnog zakonika nađu u maju u skupštinskoj proceduri.

Predlog

Prema nacrtu izmena Krivičnog zakonika, uslovnog otpusta ne može biti za krivična dela teško ubistvo, silovanje sa smrtnim ishodom, obljuba nad nemoćnim licem, obljuba sa detetom i obljuba zloupotrebom položaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari