Foto: Veritas

Operacija „Medački džep“ trajala je od 9. do 17. septembra 1993. i izvedena je u oblasti Medak, tada zaštićenoj zonu UN, selima: Divoselo, Čitluk i Počitelj.

Neki su procenjivali da je bitka pokrenuta kao odgovor na bombardovanje Gospića, želje za povratak teritorije pod hrvatsku kontrolu ili kao test za kasnije operacija HV. Hrvatska vojska je u ofanzivi zauzela oblast Medak i proterala srpske snage, ali je došlo do okršaja i sa jedinicama UN, koje su tada činili pripadnici kanadske vojske.

Nakon međunarodnog pritiska HV se povukla na prethodnu liniju primirja postignutog 1992. Prema sporazumu iz 1992. snage UN razmeštene su na područjima pod srpskom kontrolom, kako bi nadzirale mirnu reintegraciju pod hrvatsku vlast i povratak izbeglica.

Nakon preuzimanja kontrole nad Medačkim džepom, očevici su svedočili kako su videli pripadnike HV-a kako pale kuće, kradu stoku i traktore. Svedoci su opisivali i zločine protiv srpskih civila. Prema jednom svedočenju, iz kuće je izvedena žena i streljana, dok je u drugoj kući ubijena slepa 83-godišnja starica. Deset do petnaest vojnika HV-a otvorilo je vatru na trojicu srpskih vojnika u privatnom vozilu, njihova tela odvela do jedne kuće te ih zapalila. U jednoj septičkoj jami u okolini Gospića pronađeno je 11 tela srpskih žrtava. Nakon ekshumacije i DNA analize, utvrđeno je da su šest žrtava iz Medačkog džepa.

Kao odgovor na napad na Medački džep, vojska RSK je granatirala Karlovac i Zagreb. Uz posredovanje UN, došlo je do pregovora, potpisivanja primirja i povlačenja HV 17. septembra. UN je ponovo preuzeo kontrolu nad ovom teritorijom i počeo da istražuje tvrdnje o počinjenim zločinima HV.

Vojnici UN su primetili brojne spaljene srpske kuće i uništenu imovinu, a patolog Robert Kiršner je, nakon obdukcije 18 leševa, izjavio da nema dovoljno dokaza da se dokaže obrazac izvansudskih egzekucija. Prema izveštaju UN „nije bilo dovoljno dokaza za neosporno utvrđivanje obrasca namernog ubijanja civila prema naređenju hrvatskih zapovednika“, ali je bilo „jasnog, očitog i nadmoćnog dokaza za utvrđivanje obrasca namernog i bezobzirnog razaranja imovine“. Hrvatska strana je u istrazi UN tvrdila da nije kršila običaje ratovanja u operaciji „Medački džep“.

„Najveća bitka kanadske vojske“

Kanada je 2002. odlikovala svoje pripadnike UN snaga u Medačkom džepu, zbog učešća u „najvećoj bici kanadske vojske posle Korejskog rata“. Neki tvrde da je okršaj HV i snaga UN bio značajan, drugi da je bio zanemariv. Zvanični Zagreb spada u drugi grupu i navodi da nije bilo poginulih ni među kanadskim ni hrvatskim vojnicima.

Mirku Norcu ukupno 15 godina

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao je optužnicu protiv troje hrvatskih oficira zbog zločina u Medačkom džepu: Janka Bobeta, tada načelnika Generalštaba HV, Rahima Ademija, zapovednika gospićke jedinice i generala Mirka Norca. Bobetko je umro pre izručenja Hagu, a pred Tribunalom su se pojavili Ademi i Norac. Obojica su se izjasnili da nisu krivi.

Haški tribunal je ovaj slučaj prepustio hrvatskom pravosuđu. Pred sudom u Hrvatskoj Ademi je oslobođen, a Norac je osuđen na ukupno 15 godina, po dve optužnice – za likvidacije civila u Gospiću i komandnu odgovornost za zločine nad srpskim civilima u jesen 1991. godine, te zločine u Medačkom džepu septembra 1993. godine. Nakon odslužene dve trećine kazne, uslovno je pušten na slobodu novembra 2011. godine. Norac se pojavio prošle godine na obeležavanju hrvatske vojno-policijske akcije „Medački džep“ u Gospiću, na misi za poginule veterane. Novinarima je tada rekao da akcija „Medački džep“ ne vuče „nikakve repove“ i obavljena je, tvrdi, po pravilima Ženevske konvencije Pre sedam godina, hrvatska policija je uhapsila pet osoba u Zagrebu, Gospiću, Bjelovaru i Selcu zbog sumnje za ratni zločin. Na suđenju pred Županijskim sudom jedan od optuženih je 2014. priznao ubistvo starice u Medačkom džepu.

Povezani tekstovi