Nepoznato da li će ubistvo braće Bitići biti tema posete Vučića SAD 1Foto: EPA-EFE/KOCA SULEJMANOVIC

Otkada je Aleksandar Vučić na vlasti u Srbiji, svaki njegov put u SAD i kontakt sa američkim zvaničnicima, određen je jasnom porukom i očekivanjima da ih izvesti o tome dokle je stigao proces i istraga o braći Bitići, američkih državljana, albanskog porekla, ubijenih 1999. godine, u Petrovom Selu.

Predsednik Srbije će 4. septembra, ponovo otputovati u SAD, ovog puta na susret sa kosovskim premijerom Abdulahom Hotijem, kako bi nastavili pregovore o normalizaciji odnosa.

Imajući u vidu velika očekivanja u vezi sa sporazumom sa Kosovom, ovog puta, po prvi put, od kada Vučić sa najviših državnih funkcija posećuje Ameriku, u javnosti nema govora o tome da li će i šta predsednik Srbije reći u vezi sa istragom koja se vodi kada je reč o zločinu – ubistvu braće Bitići – starom već 21 godinu.

Nekoliko dana uoči Vučićevog putovanja u SAD, Fatos i Ilir Bitići, čija su braća brutalno ubijena, objavili su da su svesni da je dug put ka pravdi za njihova tri brata.

Ilir Bitići se nedavno posebno zahvalio kongresmenu Li Zeldinu na podršci i govorio u Njujorku na skupu na kome su prikupljana sredstva za Zeldinovu kampanju.

Podsetimo, u oktobru prošle godine, predstavnički dom Kongresa SAD jednoglasno je usvojio rezoluciju, kojom se od Srbije zahteva da reši slučaj ubistva trojice braće Bitići – Ilija, Agrona i Mehmeta.

Rezoluciju broj 32 je u aprilu prošle godine ponovo podneo kongresmen Li Zeldin iz Njujorka, a usvojio je Odbor za spoljnu politiku Predstavničkog doma 17. jula, 2019. godine. U dokumentu se navodi se da od napretka u rešavanju tog slučaja treba da zavisi razvitak odnosa SAD i Srbije.

„Tu meru ponovo su uveli kongresmeni Eliot Engel i Li Zeldin da bi podstakli vladu i srpskog tužioca za ratne zločine da sprovedu pravdu i privedu počiniocima odgovornost“, podsećaju Fatos i Ilir Bitići.

Fatos Bitići je svedočio na saslušanju u Odboru za spoljne poslove Doma u aprilu 2019. kada je rekao da su „srpske vlasti svesne i poseduju dokaze o zločinima u ovom slučaju, ali ipak koriste manevre i šire dezinformacije kako ne bi ubice izvele pred lice pravde“.

Prema njegovom mišljenju, rezolucija je snažna mera koja vrši pritisak na vladu Srbije da sprovede odgovarajuće istrage, umesto da nastavi sa obrascem da ne procesuira osumnjičene, jer je reč o krivičnim delima nad narodom Kosova.

Podsetimo, po završetku rata, 26. juna 1999. braća Bitići pokušali su, u civilnim odelima, da pomognu dvema romskim porodicama iz Prizrena da sa Kosova pređu u centralnu Srbiju. Tada su uhapšeni zbog „ilegalnog ulaska u zemlju“ i sutradan su prekršajno osuđeni na sudu u Prokuplju na 15 dana zatvora.

Odobreno im je da iz pritvora izađu tri dana ranije, ali su, umesto da budu pušteni na slobodu, odvedeni u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije u Petrovom Selu gde su ubijeni, a potom pokopani u masovnu grobnicu u kojoj su već bila tela kosovskih Albanaca.

Njihova tela su otkrivena jula 2001. sa vezanim rukama i ranama od ispaljenih metaka na potiljcima. Brat ubijene braće, Fatos Bitići godinama ukazuje na odgovornost tadašnjeg komandanta Žandarmerije Gorana Radosavljevića Gurija, kojem su SAD zabranile ulazak u zemlju.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić od dolaska na vlast obećava da će rešiti ovaj slučaj, ali do sada ništa nije učinio, mada je Radosavljević član njegove SNS. Radosavljević se navodno danas bavi poslovima obezbeđenja i ima ima agenciju za tu delatnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari