Od ubistava do uništavanja kulturnog nasleđa Dubrovnika 1Foto: EPA/ PETER NORTHALL

Od kraja septembra 1991. godine pa do maja 1992. godine Jugoslovenska narodna armija (JNA) je držala Dubrovnik u blokadi, tokom koje su grad i njegova okolina u više navrata granatirani.

To je rezultiralo uništavanjem kulturnog nasleđa i razaranjem stambenih kuća u samom gradu, ali i ubistvom oko 50 civila, prevashodno u okolini Dubrovnika.

JNA, koja je bila prevashodno pod kontrolom Slobodana Miloševića, srpskog diktatora i ratnog zločinca, krajem septembra 1991. godine izdala je Direktivu sa tri ključna cilja – da se zauzme brdo Srđ sa kojeg bi JNA kontrolisala sve uzvisine oko grada, da se osvoji dubrovački aerodrom Čilipi i da se osvoji poluostrvo Prevlaka.

Već 1. oktobra, sa ratnih brodova i iz aviona, JNA je granatirala i bombardovala dubrovačka naselja Zlatni Potok, Lokrum, Bosanku i Slano, ali i sam grad Dubrovnik.

Između dva napada na Dubrovnik, od 5. do 7. oktobra, JNA je u mestu Morinj u opštini Kotor 3. oktobra 1991. godine formirala logor u koji su odvođeni dubrovački civili i pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Dubrovnik je ponovo granatiran 23. oktobra 1991. godine, kada je napadnuto uže gradsko jezgro, to jest Stari grad, kao i gradska naselja Lapad, Ploče i Gruž.

Sutradan 24. oktobra 1991. godine JNA je zauzela brdo Žarkovica, koje je strateški bilo važno jer se sa njega pružao pogled na Dubrovnik, čime je olakšana opsada samog grada. Istog dana je sa mora nastavljen napad na grad i na ostrvo Lokrum. Usledio je niz dogovora o nenapadanju, koji je JNA permanentno kršila da bi 6. Decembra iste godine napala brdo Srđ, ali istovremeno je započela sa granatiranjem Starog grada, sa ciljem „sravljivavanja sa zemljom.

Tokom opsade Dubrovnika od strane ubijena su najmanje 82 hrvatska civila. NJih 50 stradalo je u napadima JNA od 1. oktobra do 6. decembra 1991. godine. Dan sa najviše civilnih žrtava bio je 6. decembar 1991. kada je usled granatiranja ubijeno 13 stanovnika Dubrovnika. U periodu opsade, posebno od početka oktobra do 6. decembra 1991. godine, Dubrovnik je pretrpeo razaranja velikih razmera.

Artiljerijski napad JNA na Stari grad 6. decembra 1991. bio je usmeren na uništenje i oštećenje kulturnih dobara bez ikakve vojne nužde, budući da u blizini nije bilo vojnih ciljeva. Tokom tog granatiranja najmanje 52 zgrade u Starom gradu su oštećene, dok je šest potpuno izgorelo.

Preuzeto iz Dosijea: JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH Fonda za humanitarno pravo.

Haške presude

JNA je u jesen 1991. godine formirala 2. operativnu grupu (2. OG) koja je delovala u Dubrovniku. Pod komandom 2. OG je bilo više desetina jedinica koje su delovale na širem području Dubrovnika. Ova operativna grupa je direktno odgovarala saveznom sekretaru za narodnu odbranu, generalu Veljku Kadijeviću. Kada je 2. OG osnovana, na njenom čelu se nalazio Jevrem Cokić, a od 12. oktobra 1991. Pavle Strugar.

Strugar je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 2008. godine osuđen na kaznu zatvora od sedam i po godina zbog nedozvoljenog napada na civile, uništavanja ili hotimičnog nanošenja štete ustanovama namenjenim religiji, dobrotvornim svrhama i obrazovanju, umetnosti i nauci, istorijskim spomenicima i umetničkim i naučnim delima.

Pred MKSJ je zbog granatiranja Starog grada 2005. na kaznu zatvora od sedam godina osuđen i Miodrag Jokić, komandant 9. VPS JNA – jedinice koja je bila u sastavu 2. OG, nakon što je priznao odgovornost za napad. Komandant 3. bataljona 472. mtbr JNA – jedinice koja je bila u sastavu 2. OG, Vladimir Kovačević je takođe bio optužen pred MKSJ. Zbog bolesti, Kovačević nije mogao da se izjasni o krivici, te je predmet 2007. ustupljen Tužilaštvu za ratne zločine Srbije. Zbog nesposobnosti da prati suđenje, Kovačević nije procesuiran ni pred domaćim sudom u Beogradu.

Pred MKSJ je za granatiranje dubrovačkog Starog grada bio optužen i načelnik štaba 9. VPS JNA Milan Zec. Optužnica protiv Zeca povučena je 26. jula 2002. zbog nepostojanja dovoljnih dokaza. Operativac zadužen za planiranje u 9. VPS JNA Jovan Drljan, koji je bio prisutan na sastanku u Kuparima 5. decembra 1991. na kojem je isplaniran napad na Srđ, nije optužen pred MKSJ iako je, kako je posvedočio pred MKSJ da je bio prisutan na Žarkovici za vreme granatiranja Starog grada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari