Srbija da preuzme odgovornost i prestane negirati genocid 1Foto: EPA/ OLIVER HOSLET

Iako je pozdravio donošenje Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, Evropski parlament (EP) je u najnovijoj rezoluciji o izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2016. godinu pozvao srpske vlasti da osude sve oblike govora mržnje, javnog odobravanja i negiranja genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina.

Kada je rađena ova rezolucija, Srbija nije imala tužioca za ratne zločine, pa je EP istakao da je imenovanje novog tužioca od velike važnosti, kao i usvajanje tužilačke strategije „u skladu s načelima i pravilima međunarodnog prava te međunarodnim standardima“. Srbija je u međuvremenu dobila novu tužiteljku za ratne zločine – Snežanu Stanojković – te ostaje da se vidi kada će biti usvojena tužilačka strategija.

U rezoluciji Evropski parlament poziva zvanični Beograd da pojača regionalnu saradnju u rešavanju predmeta ratnih zločina, kao i na rešavanje svih otvorenih pitanja koja su s time povezana, uključujući i saradnju tužilaštava za ratne zločine u regionu u pitanjima od zajedničkog interesa. Takođe, poslanici Evropskog parlamenta traže od Srbije punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, „koja je i dalje od presudne važnosti“.

EP insistira da Srbija pristupi ratnim zločinima bez diskriminacije, da reši pitanje nekažnjivosti i garantuje preuzimanje odgovornosti, kao i da vlasti nastave rešavati problem nestalih osoba i da u tu svrhu utvrde lokacije masovnih grobnica, te zajamče prava žrtava i članova njihovih obitelji. Takođe, Parlament je ponovo istakao svoju podršku inicijativi za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) i podstakao Vladu Srbije da predvodi njeno osnivanje.

Evropski parlament je izrazio zabrinutost u vezi sa Predlogom zakona o pravima civilnih žrtava rata zbog toga što uskraćuje prava pojedinim kategorijama civilnih žrtava rata i pozvao vlasti u Srbiji da preispitaju ovaj predlog. U rezoluciji EP izražava „ozbiljnu zabrinutost“ zbog nedavnih napetosti između Srbije i Kosova do kojih je došlo zbog prve vožnje voza na liniji između Beograda i Severne Mitrovice, kao i zbog ratnohuškačkih izjava i retorike usmerene protiv Evropske unije.

EP ističe da je potrebno da se i Beograd i Priština suzdrže od svih delovanja kojima bi se mogao ugroziti do sada postignut napredak. U tom smislu, EP je izrazio žaljenje zbog odluke srpskih vlasti da bivšoj predsednici Kosova Atifeti Jahjaga ne dopusti da učestvuje na festivalu „Miredita, dobar dan“ u Beogradu, na koji je bila pozvana da održi govor ne temu žrtava seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu. Takođe, EP je izrazio žaljenje zbog recipročnih mera kosovskih vlasti, koje su srpskom ministru rada Aleksandru Vulinu zabranile ulazak na Kosovo. EP je pozvao Evropsku komisiju da uloži dodatne napore u cilju pružanja podrške procesu stvarnog pomirenja u regionu, posebno podržavanjem kulturnih projekata koji su usmereni na suočavanje sa prošlošću.

Rezolucija predstavlja redovan godišnji pregled napretka Srbije u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje EU, koji se oslanja na godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji.

EK: Srbija nema institucionalizovanu podršku žrtvama i svedocima

Evropska komisija (EK) u svom „non-pejperu“ o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 za Srbiju, koji je donela u maju, reagovala je slično (ali i konkretnije) kao i Evropski parlament u svojoj najnovijoj rezoluciji kada je reč o Srbiji i oblasti ratnih zločina. Naime, i EK je podseća na usvajanje tužilačke strategije, te da se u Akcionom planu za Poglavlje 23 navodi veći broj načela na kojima treba da se zasniva ova strategija, uključujući ispitivanje i procesuiranje najodgovornijih počinilaca zločina nezavisno od njihove funkcije, pristup koji je koncentrisan na žrtve, pri čemu se posebna pažnja posvećuje zaštiti svedoka i pojačanoj saradnji između različitih zainteresovanih strana.

EK podseća da je u februaru 2016. sprovedena interna analiza zakonodavnog statusa i operativnih potreba Službe za otkrivanje ratnih zločina MUP-a Srbije. „To je za rezultat imalo zadržavanje službe u nadležnosti Uprave kriminalističke policije; predlog da se poveća broj policijskih službenika; uvođenje kriterijuma selekcije kojim se isključuju svi podnosioci prijava koji su u prošlosti bili „uključeni u sukob“ i zahtevanje odgovarajuće ekspertize kroz specifično prethodno profesionalno iskustvo. Međutim, preporuke ove analize za poboljšanje kapaciteta i statusa Službe za otkrivanje ratnih zločina tek treba sprovesti“, piše u „non-pejperu“ EK u kome se ističe da uopšteno posmatrajući, Srbija i dalje nema nacionalnu i sveobuhvatnu institucionalizovanu podršku žrtvama i svedocima zločina.

EK podseća da je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc u novembru 2016. Savetu bezbednosti UN rekao da je Tužilaštvo „vrlo zabrinuto“ da će Srbija ostati u stanju nesaradnje sa Tribunalom zbog ponovljenih propusta da izvrši naloge za hapšenje za tri srpska optuženika. „Nažalost, Srbija je nastavila da krši sudske naredbe i da ne obaveštava sud o svojim novim naporima da izvrši naloge za hapšenje. Ti nalozi za hapšenje čekaju izvršenje od 19. januara 2015. godine“, rekao je Bramerc, a podsetio EK u svom izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari