Više mesta nego talenata 1Foto: Ministarstvo prosvete

Uprkos velikom interesovanju učenika, na šta je ukazivao broj prijavljenih za polaganje prijemnih ispita, u mnogim specijalizovanim odeljenjima nisu popunjene planirane upisne kvote, a slobodnih mesta ima čak i u školama sa dugom tradicijom u školovanju učenika talentovanih za prirodne nauke, kao i u gimnazijama sa bilingvalnim odeljenjima.

Ništa bolje nije ni sa novim smerovima za đake sa posebnim sposobnostima za istoriju i geografiju, biologiju i hemiju, sportskim i IT odeljenjima u nekim gimnazijama.

Iako je za formiranje odeljenja potrebno najmanje 15 učenika, u nekim gimnazijama tvrde da su iz Ministarstva prosvete dobili „zeleno svetlo“ da mogu imati specijalizovano odeljenje i sa deset đaka.

U Ministarstvu za Danas kažu da je „formiranje odeljenja u srednjim školama propisano stručnim uputstvom, a da se za sva odeljenja gde je raspoređen manji broj učenika, srednja škola obraća školskoj upravi i nadležnom sektoru“.

– Ukoliko se ne odobri formiranje odeljenja, učenici koji su raspoređeni u ta odeljenja se upisuju u sledeću želju koju su iskazali, a za koju ispunjavaju uslov. Ova pitanja rešavaju okružne upisne komisije i vodi se računa da se zaštiti najbolji interes učenika. Ukoliko je sledeća želja učenika obrazovni profil koji je popunjen, a učenik ima dovoljan broj bodova, upisuje se preko broja rešenjem okružne upisne komisije.

Odeljenje u Gimnaziji u Čačku je jedino IT odeljenje u Srbiji koje se neće formirati. Okružna komisija za Moravički okrug će u saradnji sa roditeljima u najkraćem roku rešiti upis četiri učenika koja su raspoređena – ističu u Ministarstvu prosvete.

Na pitanje šta smo dobili otvaranjem odeljenja za takozvane darovite, ako veliki broj gimnazija ne uspeva da popuni ni po jedno odeljenje sa 20 đaka, dugogodišnji direktor Matematičke gimnazije Srđan Ognjanović kaže da je to bio preterano ambiciozan projekat.

– Nisu urađene stručne analize, nije se isprobalo eksperimentalno, sve je urađeno na brzinu i dosta nepripremljeno. Zna se šta je talenat za matematiku, to su deca koja idu na takmičenja, koja imaju razvijen logičko-kombinatorni način razmišljanja, a šta je talenat za istoriju i biologiju na nivou srednje škole? Ko je talentovan za istoriju u 15. godini? Šta uopšte znači škola za talentovane za istoriju, da li to uopšte nama treba? Neka od te dece će studirati istoriju, većina neće, kao što i mnogi đaci posle Filološke gimnazije upisuju ekonomiju, pravo i razne druge fakultete – ističe Ognjanović.

Komentarišući činjenicu da je od ukupno sedam škola koja imaju matematička odeljenja, kvotu popunila samo Matematička gimnazija, naš sagovornik podseća da je bio u grupi kolega koji su svojevremeno predložili da se takvo odeljenje otvori u Nišu.

– Smatrali smo da je nepravda da neko dete u Beogradu ima uslove za rad, a nema ako je iz Niša i okoline. Oni su fino radili prvih desetak godina, onda je počelo širenje, otvorili su odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku, koje nijedne godine nije bilo popunjeno. Niš je mali grad i nema toliko talentovane dece. Slično je i sa ostalim gradovima u kojima postoje matematička odeljenja. Nekada su se žalili da je prijemni ispit težak i da nije bilo dovoljno učenika koji mogu da ga polože, sada su zadaci laki, dešava se da neka deca polože, pa posle odustanu. Ako bismo imali kampus Matematičke gimnazije možda nam ne bi bila potrebna ta razgranata mreža matematičkih odeljenja. To bi verovatno bilo jeftinije, jer su odeljenja sa 12 ili 15 učenika jako skupa – kaže Ognjanović, uz opasku da je možda došao trenutak da se cela ideja sa specijalizovanim odeljenjima preispita.

On kaže da u generaciji od oko 60.000 svršenih osnovaca ima najviše do dva odsto talenata, i to ne samo za matematiku, već i za muziku, sport…Na pitanje imamo li preko hiljadu talenata za IT, kolika je upisna kvota u informatičkim odeljenjima, Ognjanović odgovara da je to preterano.

– Kod informatike je sad problem što su programi ozbiljni, a imate dvoje, troje učenika po odeljenju koji mogu da ih prate. Zato se sada ti programi prilagođavaju i spuštaju kriterijumi, čime se posredno priznaje da to nisu talenti – navodi naš sagovornik.

Ognjanović i Ana Dimitrijević, potpredsednica Foruma beogradskih gimnazija, saglasni su da srednje škole pokušavaju da ponude što atraktivnije obrazovne profile ne bi li privukli što veći broj učenika, jer se broj đaka iz godine u godinu smanjuje, zbog čega se otvara problem potencijalnih tehnoloških viškova. Rešenje je, smatra Dimitrijević, da se smanji broj učenika po odeljenju. Ona kaže da postojanje specijalizovanih srednjih škola nije sporno, jer su one namenjene „jačem“ izučavanju nekih predmeta, ali se protivi otvaranju specijalizovanih odeljenja pri gimnazijama.

– Zna se šta je gimnazija, ona pruža široko opšte obrazovanje. Međutim, to je postalo pitanje tržišta. U želji da privuku što više učenika otvaraju se specijalizovana odeljenja, čime gimnazija gubi svoju svrhu. S obzirom da su IT odeljenja najpopularnija, mislim da, ako postoji privatna Računarska gimnazija, treba da postoji i državna, da se na taj način napravi odabir najboljih učenika i da program bude fokusiran na računarske i matematičke predmete. Sadašnja specijalizovana odeljenja za IT imaju program sličan stručnim školama, nemaju latinski, drugi strani jezik…Predajem učenicima u IT odeljenjima i primećujem da oni imaju niži nivo opšteg znanja i opšte kulture od klasičnih gimnazijalaca, jer smatraju da sem informatičkih predmeta sve ostalo nije toliko bitno. Čak se dešava da se učenici iz ovih odeljenja ne druže sa ostalom decom u školi, jer oni sebe smatraju, a i drugi ih tako vide, kao posebne i specijalne – kaže Dimitrijević.

Medicinske škole najpopularnije

Oko 85 odsto učenika raspoređeno je u srednje škole po nekoj od prve tri želje, pokazuju podaci Ministarstva prosvete. U prvom upisnom krugu po školama i obrazovnim profilima raspoređeno je 60.347 učenika, od toga po prvoj želji 38.098 đaka (63,13 odsto), po drugoj 8.845 (14,66 odsto), a po trećoj 4.355 (7,22 odsto). Neraspoređeno je ukupno 1.304 učenika, a oni će moći da konkurišu u drugom upisnom krugu na 13.394 slobodnih mesta. Za one koji ni tada ne uspeju da se upišu, treću šansu će imati krajem avgusta.

– Najveće interesovanje bilo je za gimnazije i obrazovane profile iz područja rada zdravstvo i socijalna zaštita, elektrotehnika i ekonomija, pravo i administracija. Za upis na profil zubni tehničar u Medicinskoj školi u Novom Pazaru konkurisalo je čak 11,7 učenika na jedno mesto. Visok indeks popularnosti imaju i ostali profili u toj, kao i u medicinskim školama u Vranju, Novom Sadu, Zemunu… Omiljeni profili su i tehničar drumskog saobraćaja (Leskovac, Kruševac), prirodnomatematički smer novosadske gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ i tehničar dizajna grafike u Školi za dizajn – kažu za Danas u Ministarstvu prosvete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari