Čak 70 odsto objava sa elementima neetičkog izveštavanja 1Foto: Aleksandar Roknić

Polovina analiziranih objava otkrila je identitet žrtve i njene porodice, dok je 45 odsto njih senzacionalistički i stereotipno opisivalo nasilje, žrtvu i nasilnika i sadržalo detaljne opise čina nasilja ili ubistva.

Takođe, već u samom naslovu 45 odsto medijskih objava ima neki od ova tri elementa neetičkog izveštavanja.

U analiziranom periodu mediji su znatno češće pisali o nasilju prema ženama baveći se konkretnim slučajevima (79%) nego fenomenom nasilja iz edukativnog ugla (21%).

– Donekle je već opšte mesto da mediji o ovoj temi najčešće izveštavaju senzacionalistički, da se krši Kodeks novinara Srbije i da se izveštava prevashodno kada se neki slučaj nasilja ili ubistva žena već desi. Ova analiza to potvrđuje – rekla je Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra, predstavljajući šestomesečnu analizu u kojoj je učestvovala zajedno sa članicama grupe Novinarke protiv nasilja.

Novinarka RTS-a Ana Manojlović navela je da novinari i novinarke ne prave greške kada izveštavaju o nasilju prema ženama iz zle namere, već iz neznanja. Ipak ističe da je „loše izveštavanje o ovoj temi gore čak i od neizveštavanja“.

Kako bi se poboljšao kvalitet izveštavanja o nasilju prema ženama, grupa Novinarke protiv nasilja izradila je smernice za etičko izveštavanje o ovoj temi. Smernice imaju za cilj i da se izbegne ili makar umanji nivo traumatizacije žena sa iskustvom nasilja koja nastaje usled izloženosti javnosti.

– Smernice namenjene novinarima daju jasan odgovor na pitanje kako treba izveštavati o nasilju prema ženama, ali je važno i da urednici vode računa koga šalju da izveštava o ovoj temi i da omoguće novinarima da se dodatno edukuju. Mediji imaju i važnu ulogu da ukažu na propuste i greške u sistemu kada izveštavaju o nasilju nad ženama – istakla je Jovana Gligorijević, zamenica glavnog urednika nedeljnika Vreme.

Koordinatorka programa za borbu protiv nasilja nad ženama u UNDP-u Maja Branković Đundić naglasila je ključnu ulogu medija u razumevanju nasilja i njegovih posledica po žene i društvo u celini.

– Zahvaljujući medijima i izveštavanju o nasilju nad ženama javnost zna o kakvom se problemu radi, o njegovim posledicama, ali takođe i o radu institucija. Izveštavanje o okončanim slučajevima nasilja i sudskim presudama, primera radi, može da ima i preventivni značaj i ohrabri žrtve da prijave nasilje – smatra Maja Branković Đundić.

Smernice za odgovorno izveštavanje

Smernice za medijsko izveštavanje o nasilju prema ženama pomoći će novinarima/kama da izveštavaju odgovorno, uvažavajući dostojanstvo ličnosti o kojima pišu i ne ugrožavaju bezbednost preživele. „Odgovornim izveštavanjem pružamo podršku ženama koje su preživele nasilje da iz nasilja izađu, a društvo podstičemo na apsolutno neprihvatanje nasilnog ponašanja. Neadekvatnim ili stereotipnim izveštavanjem u medijima nasilje se normalizuje u javnom mnjenju“, poručuju Novinarke protiv nasilja, grupa koju čini oko trideset novinarki iz nacionalnih i lokalnih medija u Srbiji. Ova grupa nastoji da izgradi mrežu u celoj Srbiji koja će zajedničkim medijskim delovanjem doprineti borbi protiv nasilja prema ženama.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari