Helsinki za efikasniju kontrolu sprovođenja zakona 1 Foto: EPA-EFE YVES HERMAN POOL

Finska, koja je 1. jula preuzela šestomesečno predsedavanje EU, stavila je među prioritete svog vođenja Unije vladavinu prava, ističući da je to preduslov da se „omogući EU da uverljivo brani sistem zasnovan na vrednostima multilateralizma i međunarodnog prava, kako bi građani mogli da žive u miru i imaju jednaka prava“.

U programu predsedavanja naglašava se da je jedinstvo EU sada važnije nego ikada pre u prošlosti, i potrebno je zaštititi osnovne principe evropske integracije – „mir, bezbednost, stabilnost, demokratiju i prosperitet“, što se može učiniti jedino „ukoliko udružimo snage“.

Sa tačke gledišta Finaca, „uspešna priča“ Evrope temelji se na demokratskim institucijama, ljudskim pravima i vladavini prava.

„Evropska unija je, pre svega i iznad svega, zajednica vrednosti. Stoga, članstvo u EU znači posvećivanje osnovnim vrednostima. Te vrednosti – ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava, i ljudska prava, uključujući prava manjina – moraju da budu poštovane da bi EU valjano funkcionisala i sačuvala kredibilitet. Moramo da celovito štitimo i unapređujemo zajedničke vrednosti. To nije samo pitanje zaštite evropskih građana, već utiče i na, recimo, funkcionisanje evropske ekonomije. Srž vladavine prava čine samostalni i nezavisni sudovi“, navodi se u dokumentima Helsinkija.

Kao važan cilj ističe se težnja da se „unaprede i osnaže zakoni EU. U tom kontekstu, ukazuje se da je potrebno pronaći „bolje i delotvornije načine da se osigura poštovanje zajedničkih vrednosti Unije u državama članicama i otklone potencijalni problemi“, te da bi Savet EU trebalo da razmatra stanje vladavine prava, kako bi se osmislio celovitiji sistem u tom domenu.

Između ostalog, predlaže se pokretanje sistema nadzora, i izražava podrška inicijativi da se odobravanje sredstava iz fondova uslovi poštovanjem vladavine prava – „cilj je oblikovanje uravnoteženog i efikasnog sistema zahvaljujući kojem bi se finansiranje EU dovelo u vezu sa vladavinom prava“.

Podjednak značaj pridaje se borbi protiv korupcije. Kako se ukazuje, korupcija „podriva zajedničke temelje EU, zasnovane na zajedničkim vrednostima i pravilima, a narušava i poverenje javnosti u vlasti i stabilnost finansija“. Istovremeno, poručuje se da bi EU trebalo da preuzme korake da promoviše jednakost u svim sektorima, budući da nejednakost „dovodi do gubitka ljudskog i ekonomskog potencijala, i na nivou država članica i kada je reč o celoj EU“.

„Cilj treba da nam bude konkurentna i socijalno orijentisana EU… Zajedničko tržište, slobodna trgovina koja se temelji na pravilima i visoki standardi u zakonodavstvu jesu elementi koji čine EU konkurentnom… Akcenat mora da bude na korišćenju istraživanja, razvoja, inovacija i digitalizacije… Unapređenjem veština, obrazovanja i obuke, regionalne i socijalne pravičnosti i rodne ravnopravnosti, EU će ostvariti održiv rast i dobrobit za svoje građane“, smatraju finske vlasti.

Proširenje kao „strateško ulaganje“

Program predsedavanja ne sadrži detaljnije ocene i analize o daljem proširenju EU, ali se naglašava da „politika proširenja predstavlja strateško ulaganje u mir, stabilnost i razvoj Evrope“. „Poštovanje suštinskih evropskih vrednosti od najveće je važnosti za sve partnere koji žele da dobiju članstvo u Uniji. Finska će nastaviti da pomaže Zapadnom Balkanu, regionu koji ima veliki strateški značaj za EU… Turska, kao država kandidat, ostaje ključni partner Unije u mnogim oblastima“, konstatuje Finska.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari