Mere zaštite žena nisu delotvorne 1Foto: N1

Komitet Ujedinjenih nacija za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) uputio je Srbiji Zaključna zapažanja u kojima ukazuje na brojne probleme i propuste u primeni Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, i daje čitav niz preporuka kako bi oni otklonili.

Od Srbije se, između ostalog, traži da preduzme sve mere protiv antirodnog diskursa, da unapredi znanje predstavnika pravosuđa o Konvenciji i njenu direktnu primenu u sudskim postupcima, da unapredi zaštitu žena od svih oblika nasilja, uključujući trgovinu ljudima, da osigura slobodu govora i bezbednost aktivistkinja za prava žena.

Komitet UN je u svoje zaključke uvrstio i alternativni izveštaj, pod nazivom „Crni oblak nad Srbijom“, koji je izradila grupa organizacija, Autonomni ženski centar, ASTRA i Žene u crnom, čije su predstavnice prisustvovale i 72. zasedanju Komiteta. Na tom sastanku su istakle da je Srbija „država ekstremnih suprotnosti“, jer iako je na čelu Vlade premijerka, pripadnica LGBT zajednice, dok je u parlamentu 34 odsto žena, položaj svih drugih žena u Srbiji nikada nije bio lošiji. „Stalno prisutni radikalizam i tradicionalizam u Srbiji utiču na sve aspekte života žena. Zaštita braniteljki ljudskih prava se ne ostvaruje pred sudovima, koji oslobađaju učinioce tvrdeći da poziv na linč ‘onih koje to zaslužuju’ predstavlja lično mišljenje samog učinioca. U periodu od devet godina, više od 280 žena je ubijeno od strane svojih partnera, bivših partnera ili članova porodice“, navele su u uvodnom obraćanju.

U alternativnom izveštaju se obrazlažu, između ostalog, problemi u zakonodavstvu, budući da se antidiskriminacioni zakoni donose bez javne rasprave, često uz uvažavanje mišljenja desničarskih grupa, što za rezultat ima umanjenje dostignutih prava u pogledu reproduktivnog zdravlja žena. Zabrinjavajuće je i to što Narodna skupština ne razmatra godišnje izveštaje Zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Nema redovnih godišnjih izveštaja o primeni Akcionog plana (2016-2018) za Nacionalnu strategiju za rodnu ravnopravnost, niti nove strategije za sprečavanje nasilja nad ženama, a u radnim grupama za izradu nacionalnih planova, na primer za Rezoluciju 1325, nisu učestvovale ženske mirovne grupe.

Povećavanje broja nacionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost uvećalo je broj angažovanih ljudi, ali nimalo nije unapredilo stanje u ovoj oblasti. Naprotiv, zbog kompeticije je usporilo sve procese i umanjilo kvalitet zakona i strateških dokumenata.

U izveštaju se navodi i rasprostranjenost rodnih stereotipa i predrasuda prema ženama koji se ogledaju se u različitim sferama, od jezika do kampanja koje sprovodi država. Zabrinjavajuće je što Srpska akademija nauka i umetnosti osporava upotrebu rodno osetljivog jezika i što medijski tekstovi nisu rodno senzitivni i ne vode računa o jednakom prisustvu žena u medijskim sadržajima.

Ukazuje se da u suzbijanju nasilja nad ženama Srbija nije u dovoljnoj meri sledila zaključna razmatranja Komiteta UN iz 2013, te da sadašnje strateške mere za zaštita žena od nasilja nisu delotvorne. Značajan problema je i to što se ne priznaje doprinos i ne podržava rad specijalizovanih ženskih organizacija, što potvrđuje dodela nacionalnog SOS telefona javnoj ustanovi bez ekspertize, iako tu uslugu od 1990. godine pružaju ženske organizacije.

U alternativnom izveštaju se ukazuje i na niz problema u oblasti trgovine ljudima, među kojima su najveće žrtve žene, zatim u obrazovanju, kao i zdravlju žena, posebno u vezi sa seksualnim i reproduktivnim pravima.

Zabrinjavajuća rasprostranjenost rodnih stereotipa

Preporuke Komiteta UN predstavile su u sredu organizacije civilnog društva zajedno sa predstavnicama UN Women i Tima UN za ljudska prava u Srbiji. Istaknuto je da je Srbija ostvarila izvestan napredak, ali je zabrinjavajuća rasprostranjenost rodnih stereotipa i rodno zasnovanog nasilja.

„Kao potpisnica Konvencije, Srbija se obavezala da obezbedi ženama puno i jednako uživanje svih ljudskih prava i sloboda. Preporuke Komiteta ukazuju na izvestan napredak, ali daju i smernice svima nama za zajedničku akciju sprečavanja kršenja ovih prava i sloboda u pojedinim oblastima“, smatra Milana Rikanović, šefica Agencije UN Women.

Programska direktorka Udruženja FemPlatz Kosana Beker rekla je da je Komitet UN posebno zabrinut za položaj žena koje su izložene višestrukoj diskriminaciji, Romkinje, žene sa invaliditetom, starije žene, migrantkinje. Takođe je navela zabrinjavajuće prisustvo antirodnog diskursa: „U javnosti su kod visoko pozicioniranih političara, verskih vođa i akademika sve prisutniji mizogini govori. Promovišu se i konzervativne ideje o tradicionalnom položaju žene, u sklopu kojih je pomenuta i kampanju za povećanja nataliteta u kojoj se žene svode samo na majke“, kaže Beker, napominjući da bi se i zakoni morali menjati, jer mora da postoji odgovornost za javno izgovorenu reč.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari