Čemu je trebalo da se potčini svaki Nemac 1938. godine? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Mađarska gradi još jedan koncetracioni logor piše jugoslovenski list Vreme, pre tačno osamdeset godina, dok Pravda prenosi govor Hitlerovog zamenika Rudolfa Hesa nemačkim iseljenicima u kome ih poziva da daju sve za jedan ideal, za Nemačku.

Čemu je trebalo da se potčini svaki Nemac 1938. godine? 2Engleska gradi nemagnetičan brod, piše Vreme. Brod će služiti za naučna istraživanja, a na njemu nema nijednog delića čelika, niti drugih legura i čelika koji su minimalno magnetični.

“Najinteresantnije je da niko od posade, a isto tako i od naučnika neće imati čak ni na cipelama nijedan gvozdeni ekser. Perorezi, satovi, tabakere, drške na kuferima, noževi za brijanje i sav ostali pribor ne smeju biti od magnetičnih metala ili legura”, navodi Vreme.

Još jedna kratka vest iz sveta, ovaj put iz susedne zemlje, našla je svoje mesto na naslovnoj strani pod naslovom “Mađarska ustanovljava koncetracioni logor”.

Kako se navodi, tamošnja štampa već danima izveštava o odluci mađarskih vlasti da u mestu Eger ustanovi još jedan, veći, koncetracioni logor.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Čemu je trebalo da se potčini svaki Nemac 1938. godine? 3Jugoslovenski list Pravda prenosi govor koji je održao Hitlerov zamenik Rudolf Hes na konferenciji Nemaca koji ne žive u svojoj domovini.

U svom govoru Hes je istakao da su Firerove odluke probudile nadu nemačkog naroda.

„Povraćaj Istočne Krajine ostvario je vekovni san nemačkog naroda. Narod je ovu godinu upotrebio da ojača svoju privredu i da poveća svoju bezbednost. Sada nemački narod može hladnokrvno da gleda u oči svakoj evoluciji, koju bi mogli da izazovu neprijatelji“, citat je Hesovog borbenog obraćanja nemačkim iseljenicima 1938. godine.

Na kraju govora on je pozvao sve prisutne da se podčine jednom idealu, a to je: „Sve za Nemačku“.

Ovaj list na današnji dan, 1938. godine, svoje stranice posvećuje damama više nego u uobičajenim izdanjima, a tema je kako će izgledati predstojeća jesenja moda.

Prva zapovest jesenje mode pre tačno osamdeset godina, a prema pisanju Pravde, bila je vitka linija.

“Tendencija ženstvenosti u odevanju elegantnih žena biće ove jeseni neverovatno naglašena”, navodi Pravda.

Glavne karakteristike predstojeće modne sezone biće slobodan i otvoren vrat, kovrdžava kosa češljana na gore, puf rukavi do lakata i “struk od zolje”.

Na ulicama će pored hladnijeg i kišovitog vremena znaci jeseni biti i mali šeširi za razliku od leta kada su modni savetnici predlagali velike.

Čemu je trebalo da se potčini svaki Nemac 1938. godine? 4Dalje u Pravdi saznajemo da će samo dva stila preovlađivati na jugoslovenskim ulicama i to romantični i engleski.

“Moda 1938/1939 će proteći u znaku luksuza, bleska, romantike i slikovito lepih materija. Prva i glavna zapovest naredne jesenje mode jeste vitka linija. Modni diktatori u Parizu strogo naređuju vitak struk, kakav već davno nije bio”, navodi se u tekstu uz savet damama da iskoriste tople dane i bave se sportom.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari