Bitkoin sa skoro 20.000 pao na 7.300 dolara 1Foto: EPA-EFE/ SASHA STEINBACH

Vrednost najpopularnije kriptovalute bitkoin u oštrom je padu od početka godine, pa se sa rekordnih 19.206 dolara za jedan bitkoin dostignutih 18. decembra, prekjuče survala na samo 5.960 dolara, da bi se juče blago povratila na oko 7.300 dolara.

Ono što se očekivalo tokom pumpanja balona pred kraj prošle godine i desilo se, ali je sada pitanje od milion dolara na kom nivou će se pad bitkoina zaustaviti i da li će i kada njegova vrednost krenuti ponovo naviše. Bitkoin danas vredi 550 odsto više nego pre 12 meseci, a 62 odsto manje nego pre mesec i po dana.

Javnost, i stručna i lačka, izrazito je podeljena po ovom pitanju. Na primer, poznati ekonomista Nurijel Rubini koji je predvideo krah tržišta i ekonomsku krizu 2008. godine, tvrdi da kriptovalute nemaju nikakvu fundamentalnu vrednost i da će im cena padati dok ne budu potpuno obezvređene. Neki drugi veruju da se radi tek o korekciji, mada ne maloj pošto je samo u poslednjih mesec dana vrednost bitkoina smanjena za 57 odsto, ali da je njegova vrednost uvek bila nestabilna.

U istoriji bitkoina ima najmanje sedam velikih krahova. Na primer, od juna do novembra 2011. godine vrednost bitkoina je pala sa 32 na svega dva dolara (93 odsto) nakon hakovanja svojevremeno najveće berze MtGox. Posle još jednog hakerskog napada vrednost bitkoina je pala za 36 odsto u junu 2012. godine. Pa kada je MtGox prestao sa radom u aprilu 2013. vrednost bitkoina je pala za 79 odsto, sa 266 na 54 dolara. Od novembra 2013. do januara 2015. godine vrednost ove kriptovalute pala je za 87 odsto. Kada je u septembru prošle godine Kina proglasila zabranu trgovanja ovom valutom ona je izgubila na vrednosti 40 odsto. Kao što je bitkoin često gubio na vrednosti tako je posle svakog kraha beležio snažan rast vrednosti po pravilu iznad nivoa sa kog je pad počeo.

Ono što bi ovog puta moglo negativno da utiče na oporavak bitkoina je reakcija vlasti širom sveta. Sve češće se oglašavaju predstavnici nekih zemalja, poslednja u nizu je Indija koja najavljuje regulaciju, odnosno zabranu trgovanja kriptovalutama. Poslednjih meseci najaktivnije su vlasti Teksasa u SAD koje su zabranile trgovanje sa četiri kriptovalute. I na federalnom nivou pojavila se inicijativa da američke regulatorne agencije preuzmu nadgledanje platformi za trgovanje bitkoinom.

Međutim, bitkoin, iako najveća (tržišna vrednost sada nakon pada cene je oko 121 milijardi dolara), nije i jedina kriptovaluta. U poslednjih godinu, dve svet su preplavile stotine kriptovaluta. U ovom trenutku ima ih čak 1.514, mada većina ima tržišnu kapitalizaciju manju od jednog dolara. Neke su se etablirale na berzama poput etereuma čija je tržišna kapitalizacija 71 milijardu dolara, ripl čija je tržišna kapitalizacija iznosila 28,5 milijardi dolara, bitkoin keš u koji je uloženo (po jučerašnjoj ceni) oko 15 milijardi dolara. I oni su jednako pogođeni ovom korekcijom ili krahom (zavisno od ugla gledanja) pa je recimo prekjuče tržišna kapitalizacija ripla smanjena za pet milijardi dolara.

Domišljatost programera, kreatora kriptovaluta koji pokušavaju da privuku investitore je fantastična. Neki od najbizarnijih bitkoina su na primer bitkoin, košer kriptovaluta koja cilja jevrejsku zajednicu ili potcoin koji bi da olakša legalnu trgovinu marihuanom. Ono što je neverovatno je da ljudi ulažu novac u takve ili još sumnjivije valute, pa su tako investitori u prodeum nedavno na sajtu ove kriptovalute umesto svojih virtuelnih novčića koje su platili dolarima, našli poruku osnivača u vidu jedne jedine reči – „penis“. Nešto dalje, u Finskoj, uhapšena je osoba osumnjičena za prevaru putem uankoina u koji je 20.000 Finaca uložilo desetine miliona evra. Inače osnivač ove valute se nalazi u Bugarskoj gde policija traga za njim.

Prema izveštajima američkih regulatornih organa, otkrivanje prevara sa kriptovalutama zauzima sve veći deo njihovih resursa. Ovo predstavlja odličnu podlogu za ono čega se svi zaljubljenici u kriptovalute plaše a to je ulazak državne kontrole u ovu oblast.

Pad i na pravim berzama

Istovremeno sa pucanjem bitkoin balona, svetska finansijska tržišta se suočavaju i sa padom vrednosti svetskih berzi. Tokom jučerašnjeg dana japanski Nikei indeks izgubio je na vrednosti 4,7 odsto, berza u Hong Kongu 5,1 odsto, a londonski FTSE 100 za dva odsto. Ovo se desilo nakon pada indeksa Dau džons NJujorške berze u ponedeljak za 4,6 odsto ili 1.175 poena što je najveći pad u poenima u jednom danu u istoriji. Stručnjaci uveravaju da se radi samo o korekciji i da su ekonomije SAD-a i Evrope zdrave.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari