Brnabić: Stranci dolaze zbog izvrsnih inženjera; Drakulić: Moraćemo ih uvoziti iz Indije za 500 evra 1Foto: BETAPHOTO/ MILOŠ MIŠKOV; Foto: FoNet/ PR BIG

Kopaonik biznis forum, čak i kada se održava u Beogradu i kada je broj učesnika ograničen pandemijom i merama zaštite, i dalje je jedinstven događaj na kome se mogu uhvatiti i makro i mikro ekonomski trendovi.

Mada u dobrom delu obraćanja kako državni funkcioneri tako i privrednici govore o prošlim uspesima (retko ili nikada se ne pominju neuspesi), pa je tako i ove godine naširoko raspravljano o efektima pandemije kovida 19, ipak se može čuti mnogo i o planovima i tendencijama u svetu ili regionu koji se neminovno prelivaju kod nas.

Prvo smo imali hvalospeve ministara i guvernera na račun prolaska kroz krizu u 2020. godini sa padom BDP-a od jedan odsto i to zahvaljujući pre svega državnim merama, kako fiskalnim tako i monetarnim.

Guvernerka NBS je ocenila da bi pad ekonomije bez državne pomoći iznosio čak šest odsto.

Ministar finansija je sabrao da je ukupna pomoć države dostigla čak 17 odsto BDP-a ili oko osam milijardi evra i izjavio da Srbija ove godine ide na najveći privredni rast u Evropi.

S druge strane, od akademije došla su upozorenja čini se glasnija nego prošle ili pretprošle godine.

Pre svega upozoreno je na ogroman deficit budžeta koji je prošle godine dostigao osam, a ove će po svemu sudeći biti sedam odsto BDP-a.

Miroljub Labus je čak upozorio da ukoliko se ne promeni ekonomska politika moglo bi opet doći do krize. Ipak, kada se radi o ekonomiji, kako iz makroperspektive tako i iz ugla pojedinačnih preduzeća, poruka državi je jedinstvena: za visoke stope privrednog rasta, za produktivnost je potrebna vladavina prava, efikasno pravosuđe, niska korupcija.

Nijedna ekonomska politika ne može da zameni ovo.

Pored toga, kao najveću ograničavajuću okolnost privrednici vide nedostatak radne snage, koji se već sada oseća u pojedinim oblastima.

Zato je druga poruka državi: potrebno je ulaganje u obrazovanje i kadrove, jer ćemo morati, kako je Zoran Drakulić rekao, „uvoziti inženjere iz Indije za 500 evra koji rade 18 sati“.

Prethodnih godina glavna tema foruma bila je digitalizacija. Ne samo da su organizatori potencirali tzv. 4. industrijsku revoluciju već su i učesnici, iz koje god oblasti dolazili, ukazivali da je to budućnost i naša jedina šansa da uhvatimo korak za razvijenom Evropom. Danas, digitalizacija već nije nikakva komparativna prednost, jer je dostupna svima i skoro pa obavezna u poslovanju. Danas se već mora gledati unapred, u veštačku inteligenciju, big data, zelenu ekonomiju, biotehnologije… Recimo Svetska banka je poslednjeg dana imala panel posvećen isključivo zelenom rastu i šansama za privredni rast koji donose zelene investicije.

I na ovoj liniji je bio i govor koji je po tradiciji zatvorio KBF, obraćanje premijerke Ane Brnabić.

Ona je poručila da je jasno da je Vlada ispunila obećanje iz 2018. godine „da ćemo započeti tranziciju na društvo i ekonomiju zasnovane na inovacijama i znanju, što će omogućiti veću konkurentnost i standard života“.

Brnabić je kao dokaz uspeha ponudila članak u slovenačkom Delu u kom se pitaju zašto NLB banka nakon preuzimanja Komercijalne, osniva razvojni centar u Beogradu, a ne u Sloveniji, ali i nedavno polaganje kamena temeljca Biosens instituta evropskog centra izvrsnosti u poljoprivredi.

„Digitalizacija je kao centralni prioritet vlade 2017. godine, dočekan sa dozom skepse, ali smo uspeli da transformišemo privredu iz radno intenzivnih tehnologija u ekonomiju baziranu na inovacijama, znanju i kreativnosti. Danas se više ne govori o Srbiji kao mestu jeftine radne snage i motačima kablova, nego kompanije dolaze zbog izvrsnosti naših inženjera. Digitalizacija u Srbiji je zaživela i čini privredu konkurentnom, a život građanima lakšim“, ocenila je ona i okrenula se ka tzv. trećoj fazi razvoja ekonomije.

„Prošle godine na forumu predložila sam treću fazu razvoja privrede, energetsku transformaciju i zelenu ekonomiju, digitalizaciju zdravstva i biotehnologije. Prilike koje pružaju zelena ekonomija i biotehnologije su veće i od potencijala digitalizacije. Što se tiče zelene tranzicije usvojen je set zakona iz energetike, o korišćenju OIE, o energetskoj efikasnosti, izmene zakona o energetici i zakon o klimatskim promenama koji daje osnov za ograničenje emisije gasova staklene bašte“, istakla je premijerka.

Drugi izvor rasta prema njenim rečima su biotehnologije.

„Svetski ekonomski forum predviđa da će se na svaka 73 dana količina medicinskog znanja duplirati, a daće globalno tržište biotehnologije porasti na 873 milijarde dolara u 2027. godini. To su ogromne prilike i mi se pozicioniramo za to. Zato osnivamo Bio4 kampus, gde će na jednom mestu biti farmaceutski i biološki fakultet, institut Torlak i institut za genetiku, uz institut za veštačku inteligenciju. Cilj je da se iz sveg tog znanja kreira novi rast. Prva faza projekta je otvaranje centra za sekvenciranje genoma do kraja godine“, poručila je Brnabić.

Dakle, jurimo u svetliju budućnost, mada nekoliko važnih pitanja je ostalo da čeka odgovor. Da li i šta se zaista radi sa vladavinom prava na koju su mnogi ukazivali i kako ćemo se snaći u novim demografskim trendovima u kojima imamo sve manje stanovništva, dok nam, kako je prognozirao poznati naš i svetski ekonomista Branko Milanović, dolazi u susret višedecenijski trend migracija iz Afrike i Bliskog istoka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari