Državne investicije rastu, privatne još kaskaju 1Foto: FoNet

Od svih rashoda u republičkom budžetu najveći rast prema predlogu juče iznetom pred Skupštinu Srbije imaće kapitalne investicije, sa ovogodišnje 127,2 milijarde (planirane) na 165,5 milijardi u 2019. godini.

Gledano sa aspekta cele države, dakle investicija i lokalnog nivoa vlasti i Puteva Srbije ukupne investicije u infrastrukturu trebalo bi da u narednoj godini iznose 220 milijardi naspram 180 milijardi dinara u ovoj godini. U odnosu na izvršenje budžeta iz 2017. treba reći da su se izdvajanja za infrastrukturu za 2019. skoro udvostručila. Ovo je svakako najbolja stvar u budžetu za narednu godinu.

Drugo po redu povećanje u izdacima je za plate. U odnosu na 2018. u sledećoj godini ukupni rashodi za zaposlene biće veći za oko 22 milijarde dinara (nešto više od 185 miliona evra) i iznosiće 294,4 milijarde dinara. Ovo predstavlja rast od 8,1 odsto u odnosu na ovu godinu i mada je nesporno da su plate u Srbiji male, problem bi mogla da predstavlja činjenica da zarade u javnom sektoru rastu brže od nominalnog rasta BDP-a. Ovo je već druga godina zaredom da plate rastu brže od privrede, što donekle erodira rezultate fiskalne konsolidacije čiji su najveći teret pored penzionera podneli upravo zaposleni u javnom sektoru.

Zanimljivo je da se u obrazloženju budžeta planira da privrednom rastu u sledećoj godini najveći doprinos da domaća tražnja 3,4 procentna poena, što je ipak manje od 5,2 poena u 2018. godini. Drugi pokretač rasta će biti lična potrošnja, dok će investiciona potrošnja imati više nego dvostruko manji doprinos nego ove godine (1,1 procentni poen). Očekuje se i da se ovogodišnji negativan doprinos neto izvoza preokrene u pozitivnu nulu (0,1 poen).

Za stručnjake, osim što je povećanje zarada dosta visoko, takođe je diskutabilno i da li se može privreda razviti rastom potrošnje.

Ekonomista Danilo Šuković smatra da nije izvesno da će rast potrošnje podstaći ekonomski rast.

„To je diskutabilno jer smo mi još uvek ekonomija sa neuravnoteženim trgovinskim bilansom. Uvoz je veći od izvoza, a taj gep se još i širi. Postoji prikrivena opasnost da ne podstičemo domaću proizvodnju, već inostrane kompanije koje prodaju robu u Srbiji“, upozorava on.

Druga stvar koja je takođe problematična je to što zarade u javnom sektoru rastu brže nego u privatnom. „Privatni sektor kuburi sa strukturom radnika što zbog lošeg obrazovnog sistema, što zbog novih tehnologija koje traže nova zanimanja, a još destimulišete zapošljavanje u privatnom sektoru i stimulišete odlazak radne snage u birokratiju. Nosilac razvoja je privatni sektor, a ne birokratija“, ocenjuje on.

S tim se slaže i ekonomista Milan Kovačević, koji dodaje da ako je za plate u javnom sektoru izdvojeno previše, to znači da će privatnom sektoru biti još teže da zaradi za svoje plate.

Što se tiče investicija, Kovačević napominje da je nama potrebno učešće investicija u BDP-u od bar 25 odsto kako bismo imali dugoročno visok rast.

„Ovde se samo govori o javnim infrastrukturnim investicijama. One imaju jednokratan efekat na privredni rast dok se grade. Za razvoj su mnogo važnije investicije privrede“, objašnjava on.

Šuković napominje da su investicije decenijama bile nedovoljne i da su velike potrebe za njima, pa je zato i dobra vest njihov rast u sledećoj godini.

„Ipak važna je i realizacija, a ne samo izdvajanje novca. Sećamo se vremena kada su bile odobrene kreditne linije a nepovučene jer nije bilo gotovih projekata“, podseća on.

Prema predlogu budžet u 2019. biće u deficitu 22,9 milijardi dinara, što je oko 0,5 odsto BDP-a. Planirani su prihodi od 1.246 milijardi dinara i rashodi od 1.249 milijardi dinara.

Rashodi budžetaBudžet 2018Budžet 2019  rast/pad
Rashodi za zaposlene272,2 mlrd294,44 mlrd+3%
Rashodi po osnovu kamata117,82 mlrd 103,13 mlrd -12%
Subvencije 89,35 mlrd100,29 mlrd+12%
Socijalna zaštita 114,94 mlrd113,33 mlrd -0.1%
Kapitalni izdaci 127,23 mlrd165,52 mlrd+30%

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari