Još se ne zna kako će funkcionisati DFC u Srbiji i regionu 1Foto: FoNet/Božana Pavlica

Bilo je tu puno lepih reči. Prvo je ministar finansija Siniša Mali, potpisujući sredinom protekle nedelje Međudržavni sporazum o podsticanju investicija, koji je preduslov za otpočinjanje aktivnosti američke Međunarodne razvojne korporacije (DFC) u Srbiji.

On je izjavio da je reč o veoma važnom dokumentu „za razvoj naše zemlje i za ostvarivanje visokih stopa privrednog rasta koje smo definisali u budžetu za 2021. godinu kao i za godine koje su pred nama“.

Potom je ambasador SAD u Beogradu, Entoni Godfri rekao kako Sporazum pokazuje posvećenost njegove države ekonomskoj budućnosti Srbije kao i da će to omogućiti „da DFC upotrebi ceo svoj spektar finasijskih instrumenata kao što su finansiranje duga, kapitalne investicije, osiguranje od političkog rizika i kadrove za tehničku pomoć“.

Cilj je da se time mobilišu nove investicije u Srbiji, i to ne samo strane već i srpskih kompanija kako bi se otvarala nova radna mesta i podržao razvoj privrede, rekao je Godfri. Direktor kancelarije DFC u Srbiji Džon Jovanović podsetio je da je Srbija jedna od prvih zemalja sa kojima je DFC sklopila ugovor o podsticanju ulaganja i naglasio da je prioritet uspostavljanje šeme finansijske podrške malim i srednjim preduzećima, kako bi se prebrodile ekonomske posledice Kovida 19, kao i da je cilj da se to uradi u saradnji sa domaćim komercijalnim bankama.

Ipak, i pored potpisanog dokumenta, koji je došao kao konkretizacija Vašingtonskog sporazuma između Beograda i Prištine iz septembra prošle godine, ni domaćim privrednicima niti analitičarima još nije jasno na koji će način funkcionisati DFC u Srbiji i regionu.

Uz to, malo je neobičan i trenutak izabran za potpisivanje. Podsetimo, Vašingtonski sporazum objavljen je 4. septembra prošle godine, desetak dana kasnije već su američki stručnjaci i zvaničnici obišli Prištinu i Beograd, pa Gazivode koje umalo da dobiju naziv Trampovo jezero a istovremeno je u Beogradu otvorena i, istina virtuelna, regionalna kancelarija DFC-a.

Onda se sve smirilo. Ishod izbora u Americi otvorio je pitanje da li će sprazum ostati na snazi, posebno ekonomski deo.

Pre nego što je i postavljena nova američka administracija, došlo je do novog koraka u realizaciji sporazuma. Ministar Mali je i priznao da je prvi razlog za potpisivanje prošlonedeljnog dokumenta to da se pokaže kako ono što je potpisano sa Trampom u Vašingtnonu i dalje važi. Ipak, još uvek ne znamo šta sadrže ti paketi.

Za sada, jedini konkretan podatak koji je objavljen je da će DFC raspolagati garantnim fondom od milijardu dolara koje će moći da koriste firme i poslovne banke, ali postupak usaglašavanja kriterijuma još nije okončan i očekuje se do kraja prvog kvartala ove godine.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Boško Živković, kaže za Danas da srpske vlasti nisu pogrešile zato što su sada aktivirale dokumenta koja obezbeđuju primenu sporazuma, jer je ipak reč o američkom zvaničniku koji je stavio potpis na to.

Potvrđuje i da je ideja o garantnom fondu je dobra, jer se primenjuje u mnogim zemljama gde postoji visok rizik, ali kaže da detalje još uvek ne zna.

– Mnogo zavisi od toga kako je postavljena garantna šema, ko ulaže u taj fond, koji krediti će se garantovati, sa kojom kamatnom stopom… Te detalje još uvek ne znamo a od njih zavisi definitivna ocena – kaže Živković.

I urednik ekonomskog biltena „Mesečne analize i trendovi“ (MAT) Ivan Nikolić smatra mogućom nameru da se potpisivanjem sada daje signal novoj američkoj administraciji da postoji nešto nasleđeno iz ranijeg perioda i da o tome treba da razmišlja.

On dodaje i da ne znamo kakva je dinamika realizacije celog Vašingtonskog sporazuma bila predviđena, pa je nemoguće procenjivati da li je bilo zastoja ili se požurilo novim potezom.

– Amerika je ozbiljna zemlja, postoji neki kontinuitet bez obzira ko je na vlasti, iako je moguće da će sada aktivnost biti nešto niža u odnosu na ono što je postojalo. Dakle, da li će DFC imati takav značaj koji je predviđen sporazumom videćemo ali ne očekujem da se zatvori ta kancelarija. Treba imatri u vidu i da su dve najveće investicije predviđene Vašingtonskim sporazumom, auto put i pruga od Niša do Prištine, nešto novo za šta je potrebno da se razvije dokumentacija pa nije sigurno ni da bi se radilo brže čak i da je Tramp ostao na vlasti – kaže Nikolić.

On ukazuje i da Vašingtonski sporazum obuhvata ceo region, ali osim što ima ambiciju da uskladi odnose između Beograda i Prištine, Amerika ima i mnogo jači motiv, a to je da DFC-om parira kineskim ulaganjima u reguionu koje su u ekspanziji.

„Sigurno je da će odnosi sa Kinom vrlo brzo doći na dnevni red nove administracije i videćemo kakav će odgovor ona imati“, zaključuje Nikolić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari