LIDL će imati od 5 do 7 odsto učešća na tržištu 1Foto: Printscreen

Ukoliko po planu otvori svoje prodavnice od jeseni nemački maloprodajni lanac LIDL bi naredne godine mogao da ima učešće na tržištu Srbije od pet do sedam odsto, procenila je Komisija za zaštitu konkurencije, nakon što je uradila detaljnu analizu tržišta maloprodaje u Srbiji.

Istraživanje, u kom je učestvovalo više od 1.000 prodavaca na malo u našoj zemlji, pokazalo je, između ostalog, da su trenutno vodeći prodavci na malo gledajući prihode koji ostvaruju belgijski Delez sa 21 odsto učešće na tržištu, a potom i Merkator, u čijem su sastavu lanci IDEA i Roda sa nekih 16 odsto. Gledajući i po regionima ova dva maloprodajna lanca dominiraju, a deset najvećih u Srbiji zauzima 55 odsto u ukupnom prometu, dok svi ostali učesnici pojedinačno imaju manje od jedan odsto tržišnog učešća.

Treći najveći učesnik na tržištu Republike je DIS sa 3,56 odsto učešća, slede Aman i Univerexport sa 3,48, odnosno 3,20 odsto. U prvih deset su i Gomex sa više od dva odsto i Metro, Quattro, PerSu i Vero, koji svi imaju manje od dva odsto učešća na tržištu.

– Lanac Aman na svim nivoima povećava svoje učešće, u beogradskom regionu je odmah iza Deleza i Merkatora i po prihodu, ali i po prodajnoj površini, najviše zahvaljujući tome što su nastavili širenje kupovinom objekata Višnjice, Rode, ali i kupovinom Interexa – rekla je danas u Skupštini grada predstavljajujući rezultate analize Aleksandra Ravić iz Komisije za zaštitu konkurencije.

KZK je anlizirala i tržište po regionima, a osim što su u svim delovima Srbije na tržištu najzastupljeniji Delez i Merkator, u prvih deset se nalazi i dosta lokalnih trgovina. U Beogradu su to Soulfood i Aroma, u Vojvodini PerSu i Gomex drže četvrtu i petu poziciju posle Deleza, Meraktora i DIS-a, dok posle iste trojke u istočnoj i južnoj Srbiji najveći prihod beleže leskovačka Primanova i vranjski Leon. U regionu zapadne Srbije u prvih pet po prihodu su Europrom i Fortuna marketi.

U periodu od 2014. do 2016, prema analizi Komisije, broj maloprodajnih objekata je porastao za 19 odsto, baš kao i broj zaposlenih i za nekih 7.000, ali i promet po stanovniku u Srbiji. Tako je, na primer, 2014. svaki građanin u proseku trošio u malim trgovinama 50.640 dinara, a 2016. nešto više od 59.000 dinara.

 

Prosečan račun 455 dinara

Ono što se nije mnogo menjalo tokom ove tri godine koje je analizirala komisija za zaštitu konkurencije jeste struktura maloprodajnih objekata te je u Srbiji i dalje 80 odsto malih radnji, ne većih od 200 kvadratnih metara, a tek jedan odsto hipermarekta. Promet po kvadratnom metru od nešto malo manje od 400.000 dinara je, takođe, stavka koja ne varira mnogo, kao i prosečna kupovina koja je u 2016. iznosila 455 dinara po računu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari