Mali: Ostvaren suficit od 22,2 milijarde u odnosu na planirani deficit od tri milijarde dinara 1Foto: BETA/KANCELARIJA ZA SARADNJU SA MEDIJIMA VLADE SRBIJE/MO)

U sali hotela Grand punoj kao malo koje prethodne godine, zvanično je otvoren 26. Kopaonik biznis forum uvodnim obraćanjem predsednika Saveza ekonomista Srbije Aleksandra Vlahovića, zatim premijerke Ane Brnabić i ministra finansija Siniše Malog.

Učešće u otvaranju najavila je i guverner Jorgovanka Tabaković, ali  nije došla na Kopaonik.

Uvodna obraćanja su obilovala ekonomskim pokazateljima u prethodnoj godini, ali i podsećanjem na “katastrofalne” rezultate prethodnih vlada.

Aleksandar Vlahović je ukazao na usporavanje svetske ekonomije i to posebno EU zemalja Italije i Nemačke koje su najveći trgovinski partneri Srbije. Ipak on je isključio mogućnost krize kao 2008. godine ali je ipak upozorio da bi “smanjenje inostrane tražnje i priliva kapitala pogodilo ekonomsku aktivnost u Srbiji” zbog čega je pozvao Vladu na “oprez sa povećanjem tekuće potrošnje”.

Vlahović je ocenio da bi budući privredni rast trebalo da bude zasnovan na izvozu, investicijama i privatnoj potrošnji, a ne toliko na državnoj tekućoj potrošnji.

Ipak, nešto kasnije ministar finansija Siniša Mali je kao prvi stub ekonomske politike naveo potrošnju, odnosno napuštanje kriznih mera, ukidanje smanjenja penzija, fazno ukidanje smanjenja plata u javnom sektoru i povećanje ovih plata novim budžetom.

Druga tema koja deluje kao laktmotiv ovog foruma je podsticanje investicija, ali ne stranih direktnih koje su već na izuzetno visokom nivou, već javnih kapitalnih investicija i što je još važnije privatnih. Vlahović je ukazao da su investicije dostigle 19 odsto BDP-a ali da je to nedovoljno za ambiciozan privredni rast. On je istakao da sa ogromnim infrastrukturnim rupama, javne investicije od četiri odsto BDP-a su ispod nivoa od šest odsto koji su imale zemlje CIE kada su intenzivno gradile infrastrukturu. Što se tiče privatnih investicija on je poručio da je neophodno unaprediti uslove poslovanja,m osposobiti javna preduzeća za investicioni ciklus i obezbediti institucije i to pre svega u oblasti pravosuđa kako bi se obezbedila efikasna zaštita svojine i ugovora.

Često spominjana vladavina prava nije bila tema izlaganja ni premijerke Ane Brnabić ni ministra Siniše Malog, koji takođe nisu želeli da odgovaraju na pitanja novinara nakon govora, što je inače uobičajeno na Forumu.

Premijerka je izlaganje počela podsećanjem na užasne političke i ekonomske odluke vlade 2008. i 2009. godine koje su dovele do “sunovrata koji bi odgovornom politikom mogao biti izbegnut”.

Ona je istakla sektore koji bi trebalo da unaprede srpsku privredu. Naime u poljoprivredi je istakla investicije u sisteme navodnjavanja koji sada pokrivaju 3,5 odsto, a cilj je da na kraju mandata vlade (što je polovina 2021. godine) bude sedam odsto površine navodnjeno. Takođe je istakla potrebu da se elektrifikuju polja, da se uvede automatski sistem protivgradne zaštite, a kao veliki potencijal je navela digitslizaciju poljoprivrede. U oblasti energetike i rudarstva, istakla je da bi RTB Bor sa investicijama kineskog Ziđina mogao da poveća udeo u BDP-u sa 0,8 na 1,8 odsto. Drugi veliki potencijal je nalazište litijuma kod Loznice koje čini 10 do 12 odsto svetskih rezervi. Brnabić je najavila da bi 2021. godine Rio Tinto mogao napraviti fabriku za hemijsku obradu rude, ali je poseban akcenat stavila na trraženje strateškog partnera koji bi otvorio fabriku u Srbiji u kojoj bi se koristio litijum pa bi efekti izvoza krajnjih proizvoda bili daleko veći nego od izvoza rude.

U oblasti industrije Brnabić je ocenila da je vreme za prelazak sa ekonoimije zasnovane na investicijama, na ekoniomiju zasnovanu na znanju i inovacijama, za šta je najvažnije obrazovanje.

“Udaljavamo se od subvencija po radnim mestu”, poručila je ona uz nabrajanje mera podrške kreativnoj ekonomiji.

Ministar finansija Siniša Mali takođe je stavio u kontrast stanje privrede 2012. i 2018. godine ističući suficit budžeta kao veliki uspeh.

“Bolje je suficit budžeta nego deficit”, poručio je Mali objavljujući da je u prva dva meseca ostvaren suficit od 22,2 milijarde dinara u odnosu na planirani deficit od tri milijarde dinara.

Zanimljivo je da je prošlogodišnji privredni rast od 4,3 odsto Vlahović nazvao prosečnim rastom u CIE, premijerka Brnabić nazvala “jednim od najvećih u Evropi”. Takođe, Siniša Mali je više puta ukazao na najveći rast u poslednjoj deceniji. On je istakao da su glavni prioriteti ekonomske politike održavanje postignute stabilnosti javnih finansija i  fiskalni podsticaj rastu gde je naveo dalje rasterećenje rada i javne investicije, ali koliko bude budžet dozvolio.

“Te 2014. godine bili smo na ivici bankrota. Tada su i zemlje regiona bile ispred nas. Sada smo ih prevazišli i gledamo ka razvijenijim zemljama koje su tranziciju završile pre 20-25 godina”, zaključio je Mali.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari