Nizak poreski moral generiše sivu ekonomiju 1Foto: Freeimages /Filippo Vicarelli

Svaki treći proizvod u Srbiji završi u nelegalnim kanalima, a svaki treći radnik angažovan je „na crno“ – to je pojednostavljen zaključak iz podatka da 33,6 odsto bruto domaćeg proizvoda Srbije čini siva ekonomija.

Privrednici godinama tvrde da je ta tolerancija države prema sivoj zoni zapravo zamena za nepostojeću socijalnu politiku prema slojevima stanovništva koji su žrtve privatizacije i propadanja domaćih firmi, ali ukazuju i da je pojava mnogo ozbiljnija jer generiše korupciju i podstiče mnogo opasnije vidove prometa nego što je pijačna prodaja pašteta iz Mađarske.

Sivo tržište nije podjednako zastupljeno u svim delatnostima niti u svim krajevima zemlje. Uvreženo je, na primer, stanovište da se na jugu Srbije više od 50 odsto prometa tekstila odvija mimo legalnih tokova, a sve češće pominje se i daleko ozbiljnija i organizovanija trgovina cigaretama i rezanim duvanom. Podstaknuta visokim nametima države, koja sledi politiku oporezivanja Evropske unije, ova „grana“, uprkos stalnim objavama policije ili poreznika o zapleni kontingenata, postaje sve dominantnija.

Država već dugo najavljuje da je spremna da uđe u beskompromisnu borbu protiv sive ekonomije i crnog tržišta radne snage, ali rezultati za sada nisu impresivni. Pre godinu-dve Poreska uprava i inspekcija rada više meseci su redovno medije obaveštavali o zajedničkim kontrolama, uglavnom je bila reč o ugostiteljima i malim trgovinama. Neretko, najavljivali su nadzor, posebno na većim manifestacijama poput Egzita, Guče, Bir festa. Međutim, ni ta najava nije bila dovoljan motiv za poslodavce, pa se iz nedelje u nedelju u saopštenjima inspekcija ponavljao visok procenat otkrivenih prekršaja. Ispostavljalo se da više od polovine, neretko i 80 odsto kontrolisanih privrednika ili nije izdavalo fiskalni račun ili ima neprijavljene radnike ili oba. Na kraju, izveštaji iz tih kontrola prestali su da stižu.

– Na visinu sive ekonomije utiču tri grupe faktora – visina poreza, kaznena politika i efikasnost inspekcijskih službi. Kod nas su poreske stope uglavnom na nivou ili ispod evropskog proseka, što znači da to nije razlog tako visokog udela nelegalnog tržišta. I kazne su, nakon što su 2014. izmenjeni zakoni u toj oblasti, na nivou evropskih pa se treći uslov nameće i kao uzrok – kaže za Danas Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

On objašnjava da postoji i visoka tolerancija države na fiskalne utaje, kao i selektivan pristup u kontrolama. Takođe, nizak poreski moral formirao se iz nezadovoljstva kvalitetom javnih usluga čemu treba dodati da se obaveze prema državi ne doživljavaju kao pravične, jer i nisu za sve jednake.

Tekst je deo projekta “Rad na crno – crno za radnike, legalne poslodavce i državu”, koji se sufinansira iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari