Ovogodišnji poljoprivredni rod bar prosečan 1Foto: Pixabay/Free-Photos

Kiša je možda nekima pokvarila planove za prvomajski uranak, ali su bar poljoprivrednici zadovoljno trljali ruke jer im je u poslednji čas spasila useve.

– Kiša je bila više nego potrebna i pala je u poslednjem trenutku. Negde ju je bilo u nekoj optimalnoj meri, negde je potrebno da padne još, ali bitno je da je popravila stanje, naročito na poljima ozimih useva pšenice, ječma i uljane repice – kaže za Danas predsednik Udruženja Žita Srbije Vukosav Saković.

Izuzetno sušan mart pretio je da uništi useve, ali je kiša tokom aprila i naročito poslednjih dana, napominje Saković, znatno popravila situaciju.

– Mnogo je bolje stanje nego pre praznika. Padavine su uticale i na to da brže niču prolećne kulture poput suncokreta, soje i kukuruza. Trenutno sa ovakvom kišom možemo da kažemo da će ovo biti sigurno jedna prosečna godina, ali da li će biti i više od toga znaćemo za nekih 10 do 15 dana – ističe naš sagovornik.

Saković napominje kako je rano govoriti o tome kakvi će biti prinosi jer je neophodno da padne još kiše. On kaže da je grad koji je u manjim količinama pao u Vojvodini i centralnoj Srbiji napravio štetu na povrću i voću, ali da su ratarske kulture dobro prošle.

Za agrarnog analitičara Žarka Galetina svaka kap kiše koja je pala prethodnih dana bila je zlatna. Podsećajući da se u narodu kaže da „nema dobre godine bez đurđevdanske kiše“ Galetin za Danas napominje da je do pre samo desetak dana bilo toliko loše da se mislilo da će rod biti prepolovljen.

– Puno toga je posejano u prašinu i da nije bilo ove kiše vegetacija bi bila zaustavljena i bili bismo u ozbiljnom problemu jer bi šteta bila velika – naglašava Galetin.

On kaže da će zbog kašnjenja padavina biti posledica, ali da su one daleko od štete koja bi bila napravljena da kiše nije bilo.

– Rod ne zavisi samo od padavina već i od agrotehnike, prihrane, od toga kako je pripremljena setva. U svakom slučaju kiša mnogo znači jer je palo u zavisnosti od područja između 30 i 50 litara što je dobro za one kulture koje treba da niknu. Još jedna vrlo bitna stvar je to što je ovo bila natapajuća kiša, ona koja je došla sa relativno niskom temperaturom i posle koje nije granulo sunce da napravi pokoricu – napominje Žarko Galetin.

Prošla godina je bila rekordna u prinosima i kako kaže Galetin, teško je očekivati da se ponovi. Prinos pšenice je u 2018, kada je bila zasejana na nekih 630.000 hektara bio 5,1 tona po hektaru, a kukuruza čak osam tona po hektaru. Prosečan prinos uljane repice bio je oko tri tone, a ječma više od četiri tone po hektaru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari