Pojedine beogradske opštine po platama odavno ušle u EU 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajković

Stanovnici beogradske opštine Vračar u decembru su zaradili u proseku više od 100.000 dinara, dok je prosek plata onih koji žive na ovoj opštini posmatrajući celu godinu bio nešto veći od 91.000 dinara.

Uz Vračar na još 11 beogradskih opština se tokom 2019. zarađivalo više od republičkog proseka od 54.919 dinara. O tome koliko prosek plata „vuče“ prestonica dovoljno govori i podatak da je u svega još devet opština u celoj Srbiji prosek prošlogodišnje zarade bio iznad republičkog proseka i to u Boru, niškoj Medijani, Kostolcu, Majdanpeku, Novom Sadu, Vršcu, Lajkovcu, Požarevcu, Lučanima.

Novobeograđani su u proseku prošle godine zarađivali 87.141 dinar, na Starom gradu 300 dinara manje. Najsiromašnija beogradska opština u 2019. bila je Sopot sa prosekom od 45.772 dinara, što je opet u rangu dobre većine opština u državi.

Uprkos tome što je u gotovo svakoj opštini zabeležen skok zarada, razlika između zarada u Beogradu i onih sa najnižim prosekom u Republici je velika, u slučaju Vračara i Svrljiga je to ceo republički prosek.

Dok su Vračarci prosečno mesečno zarađivali 770 evra, u Svrljigu je plata bila tek 36.359 dinara ili nešto više od 300 evra. Zarade manje od 40.000 dinara imali su i u Vranjskoj Banji (38.709), Vlasotincu (37.824 dinara), Gadžinom Hanu (37.734), Bojniku, Varvarinu, Krupnju, Vlasotincu i Ražnju.

Ogromnu razliku u platama u Srbiji, konkretno na pojedinim beogradskim opštinama u odnosu na ostatak Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije objašnjava odnosom zarada u privredi i van nje.

„Na Vračaru, Starom gradu nema nikakve proizvodnje, na opštinama gde su zarade najveće uglavnom su smeštene finansijske institucije, predstavništva stranih firmi. Što je manje industrije to je veća zarada“, kaže Atanacković za Danas.

Činjenica je, kako kaže, da IT sektor odskače u platama i podseća da privreda svuda zavisi od strane konkurencije tako da se i ovde plate usklađuju sa onima u inostranstvu naročito kada se radi o deficitarnim zanimanjima.

„Očigledno je da su ove beogradske opštine stecište velikog broja mladih ljudi koji rade unosne poslove i to one koji se izvoze. U suprotnom, da se radi o proizvodu koji treba da se proda u Srbiji teško da bi mogla da se postigne tolika cena“, ističe naš sagovornik.

Atanacković pozdravlja svako povećanje plata i napominje da privrednici vole kad su plate veće jer je tada i promet veći i rast bolji. „Nismo, međutim, za to da plate rastu preko onoga privrednog rasta. Daj Bože da sledeće godine umesto 500 evra plate budu 600 evra, ali onda za toliko mora da raste i cela privreda“, kaže Nebojša Atanacković.

Gledano po sektorima najplaćeniji su bili oni u sektoru komunikacija i informisanja sa prosečnim platama od 97.328 dinara, odmah iza je finansijski sektor sa nešto više od 97.000 dinara prosečne zarade u 2019. Najmanje prosečne zarade prošle godine zabeležene su u sektoru usluga smeštaja i hrane 34.372 dinara, dok je u trgovini prosek bio nešto iznad 46.000 dinara.

Najplaćeniji su bili radnici u vazdušnom saobraćaju, kojima je zarada u proseku bila tek malo manja od 177.000 dinara, u sektoru računarskog programiranja zarađivalo se više od 127.000 dinara mesečno u proseku, dok su najmanje zarađivali oni koji se bave ribarstvom, uslugama pripremanja i posluživanja hrane i pića, i drugim uslužnim delatnostima, gde su zarade u proseku bile između 31.000 i 39.000 dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari