Provera imovine kao oružje protiv političkih protivnika? 1Foto: FoNet/ Nenad Đorđević

Svako ko je posle 1. januara 2007. na nezakonit način došao do neke imovine moraće na to da plati porez od 75 odsto, predviđeno je nacrtom zakona o poreklu imovine i posebnom porezu koji će se uskoro naći na javnoj raspravi.

Već sada tekst nacrta na kom su radili predstavnici ministarstava pravde, finansija, ali i Poreske uprave može da se nađe na internet stranici Ministarstva pravde.

Ovim nacrtom predviđeno je da svako mora da dokaže poreklo svoje imovine bilo pokretne ili nepokretne, a postupak utvrđivanja uvećanja imovine vodiće specijalna jedinica Poreske uprave koja bi bila formirana tek po usvajanju zakona. Osim toga, u tekstu se navodi da PU može da pokrene postupak kontrole ukoliko joj se učini verovatnim da je neko od 2007. naovamo tokom tri uzastopne godine imao razliku između uvećanja imovine i prihoda veću od 150.000 evra.

O ovom zakonu, o čemu smo pisali nedavno, govorila je svaka Vlada od 2000. naovamo. U nekoliko navrata očekivalo se da će zakon biti usvojen, ali se to nikada nije desilo. Kako su ekonomisti za Danas ranije govorili, najava usvajanja ovog zakona najčešće je bila isključivo politički motivisana, jer da je bilo volje zakon bi bio usvojen mnogo pre.

Zlatko Minić iz Transparentnosti kaže da se ne može detaljno komentarisati nacrt bez obrazloženja i odgovora predlagača zakona.

– Duboko suštinski ovaj zakon nije antikorupcijski jer nije usmeren na javne funkcionere već će se primenjivati na sve građane. Dobro je s jedne strane, ali može dovesti i do političke zloupotrebe. Bilo je predloga, ali toga na kraju nema, da se uvede kazna krivičnog dela za javne funkcionere. Umesto toga uvedeno je plaćanje poreza od 75 odsto, za šta nisam siguran da je dovoljno snažna pretnja – ističe Minić za Danas.

Kako kaže, ta stopa poreza od 75 odsto je i u neskladu sa svim poreskim stopama kod nas i više izgleda kao kazna.

– Ako je kazna, zašto nije 100 odsto? Ovim zakonom omogućava se unakrsna provera što je bilo moguće i prema Zakono o poreskom postupku iz 2002. Postavlja se pitanje zašto se to nije dešavalo ranije, zašto smo čekali 17 godina, zašto ranije nismo jačali kapacitete – napominje naš sagovornik.

Minić kaže da ima dosta pitanja za predlagače, a jedno od njih je i zašto će se ispitivati imovina baš od 1. januara 2007, kao i šta će biti sa onima koji su u tom trenutku imali gotovinu kod sebe.

– Plašim se da je ovo još jedan zakon koji treba da napuni kasu, a koji neće napraviti problem javnim funkcionerima koji nisu prijavili imovinu, a može da, na primer, bude problem političkim protivnicima – kaže Zlatko Minić.

Ekonomista Danilo Šuković tvrdi za Danas da se sa ovim zakonom „zakasnilo“, ali i da bez obzira na to nemamo institucije koje bi to u ovakvom koruptivnom okruženju to mogle da sprovedu.

– Utvrditi precizno prihode mislim da je tehnički neizvodljivo čak i da postoji politička volja. Drugi problem je taj što je Srbija visoko koruptivna zemlja i takav zakon koji podrazumeva egzaktne podatke jednostavno će se izgubiti u toj sivoj ekonomiji i korupciji – ističe Šuković. Osim toga, vlast bi, kako kaže, ovaj zakon mogla da upotrebi protiv svojih političkih protivnika, a to može da se desi baš zbog toga što imamo slabe institucije.

– Što više je birokratskih procedura, a to je ono što nam ovaj zakon donosi, to će biti problematičnije dobiti prave efekte – ističe Danilo Šuković.

Ekonomista Goran Radosavljević smatra da je Nacrt Zakona dobra osnova za diskusiju „o veoma bitnoj temi u Srbiji koja u osnovi ima identifikovanje i oporezivanje dela koruptivnih prihoda fizičkih i pravnih lica u prethodnim godinama“.

– U Srbiji u kojoj su kriminal i korupcija na visokom nivou u prethodnim decenijama, takav Zakon je više nego potreban. Međutim, zakonski osnov za unakrsno ispitivanje imovine i dohotka nikada i nije bio problem. Problem je bio u političkoj volji da se zakon sprovede i u kapacitetu institucija, pre svega PU. Ti problemi postoje i sada i videćemo da li će i kako biti rešeni. Zakonom je predviđen rok za početak primene od čak godinu dana od dana donošenja. Taj tok je dug i na osnovu dosadašnjeg iskustva i odlaganja primene nekih drugih zakon (npr. Zakon o javnoj svojini, Zakon o restituciji i drugo) lako može da znači da ćemo još dugo čekati na početak primene. Drugi problem koji ja vidim je rok, 1. 01. 2007. Iako sam svestan da postoji problem sa relevantnim podacima, mislim da je bilo potrebno da se makar proba sa otkrivanjem svih zloupotreba od 2001. godine, ako ne i ranije. Ovako, i dalje će kao tema ostati jedan značajan period. Zatim, Zakon je u određenim delovima nedorečen i ostaje da vidimo kako će se ne stvari, poput procena imovine/dohotka raditi, što će biti definisano podzakonskim aktima. U svakom slučaju, smatram da je donošenje i efikasno sprovođenje ovog zakona jedan od prioriteta i nadam se da će se u tome istrajati – kaže Radosavljević.

Kuće, automobili, gotovina

Nacrt zakona o poreklu imovine predviđa da se pri utvrđivanju imovine u obzir uzima sva imovina od kuće, poslovne zgrade, garaže, zemljišta, akcija, do udela u pravnim licima, vozila, plovnih i vazduhoplovnih objekata, ušteđevine, gotovine. Oni koji na zahtev PU ne dostave podatke na vreme, prema nacrtu, biće kažnjeni novčano. Kazne za pravna lica su do dva miliona dinara, za preduzetnike do pola miliona dinara, a za fizička lica do 150.000 dinara.

SZS: Još jedna prevara naprednjaka

Nacrt zakona o poreklu imovine služi zaštiti neosnovanog bogaćenja naprednjaka i ni na koji način ne obuhvata srodnika, ističu u saopštenju Saveza za Srbiju.

„Istovremeno, ovaj kamuflažni nacrt zakona SNS nije ograničen na nosioce javnih funkcija, već se odnosi na sve građane i ne predviđa kratke rokove delovanja poreskog organa, niti nezavisnost budućeg tima poreske uprave u odnosu na ministra finansija Sinišu Malog, koji naprednjačkim predlogom definitivno postaje koza u kupusu“, navodi se u saopštenju SZS, koji će, kako kažu, nakon slobodnih i poštenih izbora, doneti pravi zakon o poreklu imovine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari