Arheologija kao susret sa korenima 1

Profesor istorije u sidnejskoj Gramer školi (Grammer school) Alan Dern, održao je nedavno predavanje u Gimnaziji u Sremskoj Mitrovici o zajedničkom australijsko – srpskom arheološkom projektu Glac.

Gost iz Australije govorio je o važnosti očuvanja kulturnog nasleđa, a u razgovoru za Danas objašnjava zbog čega je australijska javnost toliko zainteresovana za ovaj projekat.

– Za stručnjake u Australiji Glac je zanimljiv pre svega zato što je reč o značajnom lokalitetu iz doba Starog Rima. Za širu australijsku javnost ovaj projekat je značajan i zato što otvara mogućnosti za saradnju. Ono što radimo naročito zanima srpsku dijasporu u Sidneju. Van krugova srpske dijaspore u Australiji se o Srbiji ne čuje mnogo u medijima još od bombardovanja NATO. Upravo je ovo prava prilika da iz Srbije stignu dobre vesti o kulturno-obrazovnoj saradnji naše dve zemlje – kaže profesor Dern.

On napominje kako je hteo da učenicima u Sremskoj Mitrovici objasni zašto je ono što srpski i australijski arheolozi važno.

– Kada odrastate u blizini nekog arheološkog lokaliteta mnoge stvari uzimate zdravo za gotovo. Mitrovački tinejdžeri, a tako je i sa tinejdžerima drugde u svetu, prolaze pored jednog od najznačajnijih rimskih gradova svakog dana, a da možda nisu svesni čime su zapravo okruženi. Hteo sam da im objasnim kako to izgleda iz moje perspektive, da bolje razumeju na kakvom sjajnom mestu žive što im pruža odličnu priliku da tu rimsku prošlost ubuduće iskoriste za predstavljanje i promociju svog grada. Istorijska i kulturna baština kojom su okruženi je nešto što oni kao mladi ljudi mogu da predstave svetu.

Budući da Australija ima drugačije iskustvo u očuvanju kulturne i istorijske baštine od Evrope, pitali smo našeg sagovornika mogu li takva iskustva da pomognu u ovakvim projektima.

– Nisam siguran zato što baština australijskog autohtonog stanovništva nije materijalno otelotvorena na način na koji su to arheološki lokaliteti u Srbiji ili Evropi. Baština australijskih Aboridžina usredsređena je na odnos ljudi prema zemlji i duhovima predaka. Mnogim žiteljima Australije je priča o arheologiji zanimljiva, jer to nije samo priča o ruševinama koje se vide, već o onome što se tu nekada događalo. Mnogo nam u tome pomaže i 3D tehnologija da shvatimo kako je na tom mestu bilo nekada kada se na njemu živelo. Mnogim Australijancima evropskog porekla arheologija pomaže da se susretnu sa svojim evropskim korenima – objašnjava Dern.

Na pitanje koliko internet i društvene mreže mogu da pomognu u popularizaciji arheologije među mladima, profesor Dern odgovara da je to „sjajno sredstvo koje pomaže mladim ljudima u savladavanju istorije i arheologije“.

– Imamo fejsbuk stranicu posvećenu lokalitetu Glac, pa ljudi iz celog sveta mogu da vide šta radimo. Mislim da su društvene mreže demokratizovale pristup istoriji i arheologiji što je veoma dobro – napominje gost iz Australije i najavljuje da će đaci iz mitrovačke gimnazije biti uključeni u rad na iskopavanjima iduće godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari