Digitalna verzija tragične ljubavne priče i feministički narativ: Premijera opere "Na uranku" Stanislava Biničkog, po libretu Branislava Nušića 1Foto promo /NP Niš

Šta se događa danas sa junacima slavne opere „Na uranku“ Stanislava Biničkog, nastale 1903. godine po libretu Branislava Nušića, u digitalnoj verziji rediteljke i dramaturškinje Jovane Solunović – Mitrović niška publika će premijerno videti u sredu, 7. juna, na sceni Narodnog pozorišta.

Reč je o projektu digitalizacije malih operskih formi koji je doktorski umetnički rad mlade rediteljke Jovane Solunović-Mitrović, studentkinje Fakulteta savremenih umetnosti u Beogradu, nastao pod mentorstvom profesora Božidara Đurovića i u komentorstvu profesorke dr Nataše Nagorni-Petrov.

Kako se ističe u najavi za premijeru, u današnjem digitalnom dobu, tehnološki napredak igra ključnu ulogu u oblikovanju našeg iskustva i pristupa umetnosti.

„Jedna od oblasti umetnosti koja se suočava sa izazovima i potrebama savremene publike jeste opera. Tradicionalno gledajući, opera je složena i grandiozna forma izvođenja koja je često bila predstavljana u okvirima elitizma. Međutim, razvojem tehnologije i digitalizacijom, otvara se mogućnost da opera postane dostupnija i privlačnija širem krugu ljudi”.

Prva srpska opera „Na uranku“ delo je velikog kompozitora i velikog pisca, a Nušićevu tragičnu priču o ljubavnom trouglu, identitetu, mentalitetu, prošlosti…, rediteljka Jovana Solunović-Mitrović, u digitalnoj verziji, „preselila“ je u 21. vek.

Radnja se i dalje odvija u srpskom ruralnom mestu, ali je naglasak stavljen na feministički narativ i prikazivanje promena u društvu, posebno u vezi sa položajem žena i problemom femicida.

Glavna junakinja suočava se sa izazovima i ograničenjima koje nameće patrijarhalno društvo. Ali, umesto da bude pasivni objekat želje muškaraca, ona je svesna svoje vrednosti, seksualnosti i prava na izbor, a njena ljubav prema muškarcu koga voli nije samo romantična, već je i simbol borbe za slobodu i autentičnost…

Projekat „Na uranku“ nastao je u koprodukciji Fakulteta umetnosti u Nišu, Fakulteta savremenih umetnosti u Beogradu i niškog Narodnog pozorišta, a muziku je obradio i pretvorio u originalni zvuk Marko Pejčić, alumni Fakulteta umetnosti.

Naslovne uloge tumače Katarina Mihailović, sopran, Damjan Mišić, tenor, Marko Milisavljević, bariton i profesorka mr Aleksandra Ristić, mecosopran, uz učešće vokalnog ansambla Fakulteta umetnosti koji čine studenti i alumni sa kojima je redila profesorka mr Ivana Mirović.

Jovana Solunović – Mitrović (1986) diplomirala je na odseku za solo pevanje na niškom fakultetu, a master studije iz oblasti teorije umetnosti i medija završila je na Univerzitetu umetnosti u Beogradu.

Školovanje iz oblasti teatrologije nastavila je na master studijama u Norveškoj, a dramaturgiju u praksi usavršavala je radeći na modernoj verziji Ibzenovog Per Ginta, PeerGynt Dub.

Kao pozorišna producentkinja praksu je stekla u Norveškom nacionalnom pozorištu za savremeni ples Carte Blanche, radeći na projektu održivog razvoja i ekološke produkcije u okviru ”zelene agende” UN.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari