Galerija Matice srpske obeležava 170 godina postojanja 1

Svečanom sednicom i otvaranjem izložbe „Arsenije Teodorović i srpska crkva u Budimu“, večeras će od 19 sati biti obeležen Dan Galerije Matice srpske kojim se proslavlja 170 godina njenog trajanja.

Svečanu sednicu će pozdravnim rečima otvoriti dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske i prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske. Besedu o slikarstvu Arsenija Teodorovića u srpskoj crkvi u Budimu održaće dr Vladimir Simić, istoričar umetnosti, nakon čega će predsednica Skupštine Republike Srbije Maja Gojković zvanično otvoriti izložbu.

Galerija Matice srpske je proteklog vikenda, povodom 170 godina trajanja, organizovala proslavu u Svečanoj sali Tekelijanuma u Budimpešti, u kojoj je pre 170 godina doneta odluka da se osnuje Muzeum Matice srpske. Gostima su se na svečanosti obratili: NJegovo preosveštenstvo Lukijan (Pantelić), vladika budimski, dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske, Ljubomir Aleksov, predstavnik srpske zajednice u Mađarskom parlamentu, Asja Drača Muntean, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju u Ministarstvu kulture i informisanja Republike Srbije, i Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade. Svečanosti su prisustvovali i brojni zvaničnici i predstavnici crkve i institucija Mađarske i Srbije.

Upravnica Galerije Matice srpske dr Tijana Palkovljević Bugarski je ukazala na razloge i značaj obeležavanja jubileja u Tekelijanumu: „Veliki jubileji prilika su za velike poduhvate i svečanosti. Nakon deset godina rekonstrukcije zgrade na Trgu galerija zaokružili smo proces transformacije ustanove u moderan evropski muzej. Postavljajući osnove za novu fazu u istoriji ustanove, odnosno kreirajući muzej za budućnost, kontinuirano smo bili zagledani u prošlost, u dostignuća, izazove i težnje svojih prethodnika, kako bismo jasnije sagledali svoje mesto u savremenom trenutku i budućim vremenima. Datum s kojim počinje istorija Galerije je 14. oktobar 1847. godine. Dan kada je na sednici Upravnog odbora Matice srpske Teodor Pavlović, njen prvi sekretar, predložio da se pri Matici osnuje Srpska narodna zbirka odnosno Muzeum u kome bi se sakupljali predmeti značajni za istoriju srpskog naroda. Taj predlog bio je podstaknut poklonom od jedanaest porodičnih portreta koje je Sava Tekelija testamentom ostavio Matici srpskoj, ali i svešću dalekovidog i učenog Pavlovića da se identitet nacije gradi prikupljanjem, proučavanjem, tumačenjem baštine, ali i podsticanjem savremenog umetničkog stvaralaštva. Tog trenutka, na ovom mestu postavljen je osnov za one ideje koje su na različite načine tumačene i razvijane narednih 170 godina“, istakla je ona.

Nakon govora zvaničnika skupu se obratio mr Danilo Vuksanović, programski direktor Galerije Matice srpske, autor Plakete sa alegorijskom kompozicijom sa fasade stare zgrade Tekelijanuma – Demetra privodi učenika Atini koja je izrađena povodom obeležavanja 170 godina trajanja Galerije Matice srpske, a koja je uručena na svečanosti partnerima i saradnicima s kojima Galerija zajednički učestvuje u projektima zaštite i promocije srpskog kulturnog nasleđa u Mađarskoj.

Vredna nova zbirka u Galeriji

U prisustvu predsednice Vlade Republike Srbije Ane Brnabić, predsednika Pokrajinske vlade Igora Mirovića, ministra kulture i informisanja Vladana Vukosavljevića, gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića i drugih zvanica, juče su, u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu, upravnica Galerije Tijana Palkovljević Bugarski i generalni direktor kompanije „Tarket“ Miroslav Okuka i zvanično potpisali akt kojim ova kompanija poklanja vrednu umetničku zbirku Galeriji Matice srpske. „Tarket“ je donirao kolekciju od 83 umetnička dela koja se sastoji od zbirke ikona, zbirke 29 slika, crteža i skulptura poznatih umetnika iz 20. veka, poput Nadežde Petrović, Zore Petrović, Rista Stijovića, Petra Omčikusa i drugih, i zbirke od 35 slika Petra Lubarde. Ova umetnička dela, čija vrednost je procenjena na više od 54 miliona dinara, proglašena su za kulturno dobro Republike Srbije i tako je omogućeno da deo kulturnog nasleđa jedne privredne kompanije postane državno vlasništvo i od privatnog postane javno dobro svih građana Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari