Glas protiv ideologije fašizma 1Foto: Stanislav Milojković

Monografija “Jasenovac – Aušvic Balkana, ustaška imperija i okrutnosti”, autora Gidiona Grajfa, predstavljena je danas na 63. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.

Autor monografije ali i ekspert za “Aušvic” i fabrike smrti u “Drugom svetskom ratu”, kao i direktor Međunarodne ekspertske grupe “GH7”, za svoje delo rekao je da želi da postane glas protiv simpatizera ideologije fašizma i zvuk borbe protiv nje.

Ova knjiga predstavlja multi disciplinarnu studiju u kojoj poznati ekspert, koji je 41 godinu posvetio izučavanju fabrika smrti u “Drugom svetskom ratu”, uradio komparativnu analizu “Aušvica” i “Jasenovca”. U njoj se potvrđuje teza istoričara iz Izraela i drugih zemalja sveta da “Jasenovac” nije bio radni logor već logor smrti. U njoj je predstavljena lista od 57 metoda mučenja i ubijanja u ovom logoru. Jedinstvenost ovog monumentalnog dela u svetskim razmerama ogleda se u njenom sadržaju, gde se pored kopija nalaze i autentični dokumenti iz tog perioda, ali i detaljne analize. Njen značaj je i u tome što se osvrće na problem poricanja “holokausta” od neonacističkih grupa danas, sa ciljem širenja antisemitizma u Evropi i svetu.

Gidion Grajf saopštio je da je njegovo delo kombinacija prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

– Želimo da ova planeta i ovaj svet postane bolje mesto za našu decu. To je najčistija želja u ljudskom biću, ali dok god postoje ubice, ali i oni koji se dive i podržavaju destruktivni horor svih oblika ideologija mržnje, to ne može da se dogodi – istakao je Grajf i dodao da je “Jasenovac” razbio sva moralna načela čovečanstva i humanosti. Autor smatra da mora da se podigne znanje o istoriji “Jasenovca” kako se on ne bi ponovio.

– Voleo bih da posvetim ovu knjigu u znak sećanja na srpske, jevrejske, romske i druge žrtve, oni su utihnuli, nemaju glas, mi moramo da budemo njihov glas i da govorimo u njihovo ime, kako bi sećanje na njih preživelo – istakao je Grajf.
Alona Fišer Kam, ambasadorka Izraela u Srbiji istakla je ova knjiga ima veliki značaj jer donosi pravdu žrtvama. Žrtve logora “Jasenovac” su, prema njenom mišljenju, dvostruke žrtve. Prvo su bile žrtve u kampu, a sada su žrtve ćutanja. Kako kaže, priča o “Jasenovcu” ignorisana je u svetu dugi niz godina, zato što nije postojalo volje, zato što ustaški režim nije ostavio dokumenta ali i zbog toga što je jako malo njih preživelo logor i ispričalo svoju priču. Ona je istakla da iz tih razloga ova knjiga ima ogroman značaj i dodala da je juče imala prilike da poseti memorijal u Kragujevcu, koji je uz “Jasenovac” simbol užasa “Drugog svetskog rata”.

Moshe Haelion, predsednik preživelih logoraša “Aušvica”, u devedeset i šestoj godini života došao je na promociju ovog dela kako bi ukazao podršku ljudima koji su preživeli “Jasenovac”. On je ispričao da je rođen u Grčkoj, u gradu iz koga je 90 procenata Jevreja odvedeno u “Aušvic”. Većina njih su, kako kaže, ubijeni, a drugi su bili porobljeni i izloženi nehumanim uslovima.

– Ja sam preživeli logoraš “Aušvica” i drugih naci kampova. Danas sam došao da pozdravim preživele iz “Jasenovca” i da im dam podršku. Želim da nastavimo sećanje i da budemo glas onih koji nisu preživeli, posebno dece. Koliko znam ovaj ustaški kamp je bio jedini u okupiranoj Evropi koji je bio specijalizovan za decu. čak ni nacistička Nemačka nije imala takve. U borbi protiv poricanja antisemitizma, zločina ali i kao ljudska bića dajemo podršku antifašističkoj borbi i traženju istorijske istine i pravde – istakao je Helion, i potpisao peticiju kampanje “Stop revizionizmu”, a zatim pozvao “stop revizionizmu, dok god smo živi sećaćemo se i boriti”.

Preživeli dečji logoraš iz “Jasenovca”, Jelena Buhač Radojčić, rekla je da se u 84. godini života ponovo bori zato što je majka i baka za njene potomke i žrtve, da se “Jasenovac” ne zaboravi.
– Zabrinuta sam zbog pojave neo ustaštva, jer ne želim da moja deca dožive prošlost, već da žive budućnost – istakla je ona i ispričala kako je, za vreme njenog detinjstva, celo selo u kome je živela tada, bilo u logoru. Tom prilikom, prema njenim rečima, ubijeno je 89 njenih bližih i daljih rođaka.

– Moj otac ubijen je maljem, prethodno je kopao sebi raku. Moj četvorogodišnji brat Dušan zaklan je zajedno sa bakom i dekom. Moja majka je oterana u logor na rad, moju braću Živka, Iliju i mene iz logora je spasila Dijana Budisavljević – rekla je Radojčić i dodala da brata Iliju, sa crvenim belegom, još uvek traži jer nije evidentirano da je preminuo.

– Rugaju se našim žrtvama, zločinac Stepinac, koji je davao blagoslov ustaškim koljačima proglašavaju za sveca. Za “Jasenovac” kažu da je bio radni logor i da tamo nije bilo ubijenih, a ja sam živa i pričam ono što sam svojim očima videla. Tek smo ušli u logor “Stara Gradiška” začuo se vrisak i videla sam kako ustaše ubijaju ženu sa punđom, dok moja užasnuta majka pokušava da meni i mom bratu da okrene glavu ka njenoj suknji – kazala je Buhač Radojčić i dodala da veliku zahvalnost iskazuje Grajfu, čoveku, kako kaže sa velikim č, zato što je napisao ovu knjigu. Ona je naglasila “Stop reviziji i rehabilitaciji ustaštva, još smo živi, sećamo se”.

Izložba Jasenovac – pravo na nezaborav

Na promociji dela okupljeni su se osvrnuli i na izložbu “Jasenovac – pravo na nezaborav”, koja je bila organizovana ove godine u u Njujorku, povodom obeležavanja “Međunarodnog dana holokausta”. Za nju je rečeno da je prva izložba eksperata iz sedam zemalja, koja je upriličena 72 godine nakon “Drugog svetskog rata” i predstavlja doprinos očuvanju univerzalnih vrednosti čovečanstva u cilju sprečavanja pojave revizije neonacističkih i fašističkih ali i svih oblika diskriminacije i separatizma. Glavni cilj izložbe jeste negovanje sećanja na srpske, jevrejske, romske i antifašističke žrtve holokausta u “Jasenovcu”, jednom od najbrutalnijih i najozloglašenijih od ukupno osam logora za istrebljenje iz “Drugog svetskog rata”. U pitanju je najveća i najmonumentalnija izložba o “Jasenovcu”, koja je po prvi put bila postavljena u “Ujedinjenim nacijama” sa sedam tona opreme i eksponata koji su potom uvršteni u knjigu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari