Umetnik ne sme da stvori idola od sebe, kaže između ostalog Marina Abramović u svom manifestu o životu umetnika. Pa ipak, poslednjih godina ova umetnica je više nego prisutna na kulturnoj sceni. Ona je postala zvezda pop kulture.
„Ja pokazujem publici sve, čak i svoju ranjivost. Zato i imam toliku publiku – zato što nikada ne mogu da vide samo jednu moju stranu. Pokazujem im i ono čega se stidim, ono što je za podsmeh, a to je zaista važno“, kaže Marina Abramović pred svoj novi performans „512 sati“, koji počinje danas u londonskoj galeriji Serpentin i za koji tvrdi da je njeno najradikalnije delo.
Novi šou „bake performansa“, kako ova umetnica samu sebe naziva, trajaće ukupno 65 dana, tokom kojih će pred publikom boraviti osam sati dnevno šest dana sedmično.
„Ne postoji tu nikakvo izloženo delo. Tamo ću biti samo ja i posetioci. To je nešto najradikalnije, najčistije što mogu da uradim“, kazala je 67-godišnja umetnica u jednom od nekoliko intervjua koje je dala britanskim medijima u danima uoči otvaranja.
Kako piše na sajtu londonske galerije, u svom najnovijem delu Abramovićeva će stvoriti najjednostavniju sredinu, budući da će jedini materijal biti ona i publika. Prilikom dolaska posetioci će morati da ostave svoj prtljag za sobom bukvalno i metaforično, kako bi ušli na izložbu. Torbe, jakne, elektronska oprema, satovi i kamere neće smeti da se unose. Abramovićeva će tokom performansa koristiti nekoliko poznatih, diskretnih predmeta, uz pomoć kojih će uspostaviti interakciju sa posetiocima.
„Biću tamo svakog dana, tokom svih osam sati, sa publikom koju uopšte ne poznajem. Kada oni stignu i kada stignem i ja, nešto će se desiti. Svakog dana desiće se nešto drugo. Hoću da pokažem da možete napraviti umetnosti ni iz čega“, istakla je umetnica tokom gostovanja na BBC-ju.
On je tada objasnila i poreklo svog dela.
„Nazvala sam Hansa Ulriha i rekla mu da ne zna da li će mu se to dopasti, ali da želi da radim ovo: ništa… nema ničega. Ne postoji delo, samo ja sa publikom kao živim materijalom“, kaže Abramovićeva, koja je vreme pre otvaranja provela u Brazilu učeći od šamana.
Prema njenim rečima, neće biti nikakvog plana i rasporeda, ali ni belih mantila.
„Biću obučena kao i svako drugi, zato što ne želim da neko kaže – žena u belom mantilu je umetnica. Želim da jedina razlika između nas bude energija koju hoću da projektujem“, objašnjava ona.
Performans „512 sati“, koji će biti otvoren do 25. avgusta, njen je prvi veliki rad od 2010. godine i performansa „Umetnik je prisutan“ u njujorškom Muzeju moderne umetnosti (MoMA), koji je priređen uz retrospektivnu izložbu povodom 40 godina njenog rada. Tada je Abramovićeva tri meseca nemo sedela usred muzeja, dok su se ispred nje smenjivali posetioci. Njih čak 850.000! Uključujući između ostalih i Izabelu Roselini i Bjork. Metju Ejkers je snimio i dokumentarac o toj izložbi, a u međuvremenu je i Mančesterski festival naručio pozorišnu predstavu „Život i smrt Marine Abramović“ u režiji Roberta Vilsona, a sa Vilijemom Defoom u jednoj od glavnih uloga. Sa predstavom posvećenom njenom životu, neverovatnom popularnošću među američkim zvezdama poput Džejms Franka ili pomenutih Lejdi Gage i Džej Zija, kao i pojavljivanjem na listi „Sto najuticajnijih ljudi 2014 godine“ magazina Tajm, i to kao jedna od dvoje umetnika (drugi je Stiv Mekvin), jasno je da je umetnost Marine Abramović postala deo mejnstrima. Ona je svesna svog značaja, i zato je odlučna u tome da iza sebe ostavi večno nasleđe.
„Ja sam poput brenda, kao Koka-Kola. Nije reč o skulpturi, već o performansu“, ističe umetnica.
Njen institut (MAI – Marina Abramović institut ili „Many Artists Insitute“), za koji je koristeći Kickstarter uspela za mesec dana da sakupi 660.000 dolara, baviće se time kako postignuti i zadržati iskustvo performansa, ali i predavati metod Marine Abramović. Ovo mesto neće biti škola, već, kako kaže, kulturna banja.
„Sve što može da raširi poruku o važnosti perfomansa je u redu. Ljudi ne razumeju da ja uvek imam veliku sliku u glavi kada radim nešto. Pogledajte Lejdi Gagu. Znate da je bilo najmanje šest umetnika koji su od sedamdesetih nosili haljine od mesa? Ali oni nikada neće biti pomenuti. Samo će se nje sećati.“
Zato verovatno ne čudi što je poznata pevačica učestvovala u videu koji opisuje MA metod, ili kada čujete da je umetnica pomogla reperu Džej Ziju u njegovom spotu „Picasso Baby“, ili još manje da trenutno snima film o Džejmsu Franku, koji je smatra „božanstvom“.
Ipak, iako je osvojila svetske zvezde, kaže da joj predstoji težak rad u Londonu, jer je sa britanskom publikom posebno teško.
„Britanci su veoma sarkastični. I veoma ih lako hvata dosada. Ne žele da budu uključeni u nešto što bi moglo da ih osramoti, da ih ismeje. A to je za mene veliki izazov“, zaključuje Abramovićeva.
Marinu očekuje još jedan performans u galeriji „Sean Kelly“ u Njujorku. Čuveni Gugenhajm ponudio joj je da među muzejskim zidinama napravi veliku proslavu svog 70. rođendana.
„512 sati“ otvara se u 10 sati. Ulaz je besplatan i neće postojati zakazivanje unapred, tako da će svi posetioci zbog ograničenog kapaciteta morati da čekaju u redovima.
Sedam smrti
Marina Abramović trenutno snima projekat pod nazivom „Sedam smrti“, koji ima veze sa Marijom Kalas i ženama koje umiru u operi.
„Zadavljene, otrovane, spaljene, tuberkuloza, skok sa litice, šta god. Pitala sam sedam različitih reditelja da režiraju poslednjih 10 minuta smrti. To želim da radim – sedam smrti koje se ponavljaju, sa pravim rediteljima. Pitala sam Romana Polanskog, Pedra Almodovara, Marka Brambila i druge“, kaže umetnica.
Pitanje plagijata
Pripreme za novi performans Marine Abramović pratile su izjave o plagijatu. Kako prenose britanski mediji, prestižna grupa kustosa i istoričara umetnosti uputila je pismo londonskoj galeriji u kome pitaju zašto najnoviji performans Abramovićeve, koji se bavi značajem „ničega“, ne priznaje uticaj dela druge savremene umetnice kojoj je „ništa“ takođe bila okosnica dela.
„Ništa“ (Nothing) je projekat Meri Elen Kerol, njujorške konceptualne umetnice, na kome radi od 1990-ih. Kerol je izlagala u Vitni muzeju u Njujorku i londonskom ICA i dobitnica je Gugenhajmove i Rokefelerove stipendije. Takođe je radila sa Abramovićevom na grupnoj izložbi u Smart muzeju u Čikagu 2012. Stručnjaci strahuju da će Abramovićeva zaseniti rad Kerolove i da ona više neće moći da izvodi „Ništa“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


