Foto: L.L./ATAImagesZašto su mediji pod pritiskom i šta to govori o prirodi vlasti? Šta je politika uradila našim medijima? Zašto vlast ne voli političku karikaturu? Zbog čega je rat protiv novinara iskustvo velikog broja novinara i medija u različitim zemljama sveta?
Ovo su neka od ključnih pitanja koja otvara knjiga Aleksandre Krstić „Rat protiv novinara“ , upravo objavljena u izdanju Arhipelaga i Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Nastala na osnovu teorijske artikulacije medija i političke moći u savremenom kontekstu, od političke instrumentalizacije medija do nasilja nad novinarima i medijima, kao i na osnovu istraživanja čitavog niza studija slučaja, knjiga „Rat protiv novinara“ preispituje sukob politike i medija i mržnju prema medijima kao globalni fenomen.
U ovoj knjizi Aleksandra Krstić istražuje mehanizme nasilja i političke kontrole nad medijima kao jednu od ključnih strategija nedemokratskih, populističkih, hibridnih i u različitoj meri autoritarnih režima.
Razmatrajući kako nadzor nad medijima i kažnjavanje medija i novinara vode u političku instrumentalizaciju medija, a potom u autoritarnu javnu sferu, knjiga „Rat protiv novinara“ u upečatljivim primerima i uzbudljivim analizama razmatra političku stvarnost u kojoj se novinarstvo doživljava kao pretnja, a nekontrolisana informacija kao društvena opasnost i politička subverzija.
Podrazumevajući širok raspon od nasilja nad novinarima u Srbiji do nasilja nad novinarima kao globalnog iskustva, ova knjiga odgovara na neka od ključnih pitanja modernih medija i modernog društva razapetog između potrebe za informacijama i sumnje u njihovu autentičnost:
Zašto su mediji pod pritiskom i šta to govori o prirodi vlasti? Šta je politika uradila našim medijima? Zašto vlast ne voli političku karikaturu? Zbog čega je rat protiv novinara iskustvo velikog broja novinara i medija u različitim zemljama sveta?
– „Rat protiv novinara“ je aktuelno, metodološki besprekorno, akademski dragoceno, profesionalno hrabro delo – kaže recenzentkinja knjige profesorka Ana Martinoli s Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
– Njegova snaga je u efektnom, uspešnom balansiranju teorijskih dubinskih analiza sa empirijskim bogatstvom, smeštanju srpske stvarnosti u okvire globalnih obrazaca i bavljenju višestrukim slojevima represije nad novinarima – političkim, digitalnim, kulturnim.
Naučno, „Rat protiv novinara“ doprinosi uporednim studijama medija i autoritarizma. Praktično, pruža novinarima, aktivistima i kreatorima politika konceptualnu mapu pretnji i alata za otpor – kaže Martinoli.

Drugi recenzent knjige, profesor Dejan Pralica s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, izdvaja pitanje nasilja nad novinarima kao jednu od ključnih tema ove knjige:
– Iako svako poglavlje ima podjednaku važnost i ukazuje na okolnosti u kojima rade medijski profesionalci, posebno bih izdvojio delove „Šta je politika uradila našim medijima”. „Nasilje nad novinarima”, koji su od ključnog značajna za sistematično sagledavanje položaja novinara na našim prostorima poslednjih decenija.
Novinar je, čini se, ostao kao usamljeni čuvar demokratije, a njegov rad sve više podseća na biblijski „glas vapijućeg u pustinji”, koji govori istinu, ali jedan deo društva ne želi ili ne može da ga čuje. Ipak, pravi novinar nikad neće zaćutati zbog toga. Iza sebe ima pravo, pravdu i čestitost, čega je autorka bila svesna kada je napisala ovako ozbiljnu i sveobuhvatnu, surovo istinitu monografiju – ocenjuje Pralica.
Prema rečima profesora Radeta Veljanovskog, knjiga Aleksandre Krstić je teorijski i metodološki utemeljena.
– Autorka koristi obimnu literaturu, pozivajući se kako na starije autore i analitičare, tako još više na najnovije doprinose teoriji novinarstva, medija i medijskog sistema. Time knjiga dobija na naučnoj i društvenoj vrednosti i pomaže boljem razumevanju pojava veoma aktuelnih i značajnih.
U zaokruženoj, sistematičnoj analizi posebno se izdvajaju zaključci da ni jedan režim, bez obzira na razlike, nije imun od nasilja i represije nad novinarima i da je u svetskim razmerama, što, naravno, važi i za Srbiju, poražavajući nivo nekažnjivosti zločina nad novinarima.
Knjiga Aleksandre Krstić značajno će upotpuniti savremenu analitiku i teoriju u oblasti koja se bavi interakcijom medija i politike i biti podsticaj za dalja istraživanja – naglašava profesor dr Rade Veljanovski.
Aleksandra Кrstić je redovna profesorka i prodekanka za naučnoistraživačku delatnost na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Na osnovnim, master i doktorskim studijama Krstić predaje:
TV novinarstvo, Istraživačko TV novinarstvo, Političko novinarstvo, Vizuelnu reprezentaciju politike, Specijalizovano medijsko izveštavanje, Medije, kulturu i EU, Teoriju medija i komunikacija, Medije i novinarstvo u globalnom kontekstu.
Predsednica je Udruženja za političke nauke Srbije (UPNS). Objavljuje radove u oblasti medijskih studija i novinarstva, s posebnim fokusom na lokalne medije, bezbednost novinara, izveštavanje o konfliktima, vizuelnu komunikaciju i reprezentaciju, odnos politike i medija, političku instrumentalizaciju medija i medijsku etiku.
Objavila je monografiju „Mediji, novinarstvo i Evropska unija“ (2020), i preko 50 naučnih i stručnih radova u nacionalnim i međunarodnim naučnim časopisima. Objavljuje stručne analize i članke o politici i medijima u uglednim domaćim i stranim nedeljnicima.
Osim akademskog, poseduje i veliko medijsko iskustvo rada u štampanim i elektronskim medijima. Tokom novinarske karijere u Mreži više puta je nagrađena za televizijske priloge o evropskim integracijama Srbije i pitanjima novinarske i medijske etike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


