"Scenaristička biblija" od sada i na srpskom jeziku 1Foto: Una Miletić

Parafrazirajući Džozefa Kembela: „Ne možete znati kako će ispasti priča koju pišete, kao što ne možete znati da li ćete večeras sanjati lep ili ružan san“ scenarista i reditelj Đorđe Milosavljević, primetio je da je knjiga „Piščevo putovanje: Mitska struktura za pisce“ Kristofera Voglera, adekvatan udžbenik ali nije dovoljan za pisanje dobre priče.

To je, kako je istakao, „udžbenik koji omogućava artikulisaniji razgovor o scenarijima. Milosavljević je kazao da „Piščevo putovanje“ pripada delu filmske tradicije, koja je razvijena iz memoranduma od desetak stranica, a koji je Vogler napisao krajem sedamdesetih.

– To su najverovatnije najuticajnijih sedam stranica u istoriji kinematografije – ukazao je Đorđe Milosavljević.

Ovo kapitalno delo Kristofera Voglera u prevodu Jelene Kosanović Dorogi je objavio Filmski centar Srbije (FCS) a predstavljeno je nedavno u Dvorani kulturnog centra Beograda.

Kristofer Vogler je holivudski izvršni direktor, scenarista, pisac i pedagog. Radio je za studije Dizni, Foks 2000, Vorner bros, sarađivao na scenariju za kultni Diznijev animirani film „Kralj lavova“.

Njegova knjiga „Piščevo putovanje: Mitska struktura za pisce“ doživelo je više izdanja, nalazi se na spisku obavezne literature na brojnim univerzitetima širom SAD i sveta, uživa kultni status, a proučavaoci filma nazivaju je „scenarističkom biblijom.“

U središtu ovog dela je teorija po kojoj se većina priča može razložiti na niz narativnih struktura i arhetipova, opisanih kroz mitološku alegoriju.

Vogler je „Piščevo putovanje“ zasnovao na obimnom radu Džozefa Kembela, a posebno na njegovoj čuvenoj studiji „Heroj sa hiljadu lica“ iz 1949. godine koja je, između ostalog, inspirisala Džordža Lukasa prilikom stvaranja njegovog serijala „Star Wars“.

Dramaturškinja i autorka predgovora za ovu knjigu Ana Lasić rekla je da je prevod „Piščevog putovanja“ na naš jezik mali istorijski trenutak za scenario i teoriju scenarija, jer su pre toga ovo delo profesori prevodili sebi i studentima za potrebe predavanja.

Đorđe Milosavljević je potvrdio njene reči uz konstataciju da Voglerova knjiga predstavlja jednu od dve ključne knjige iz kojih se predaje na trećoj godini dramaturgije.

Prema njegovim rečima, scenaristi i pisci do ideja iz knjiga mogu da dođu i intuitivno i kroz samoinicijativno gledateljsko iskustvo, čitanje i pisanje. Međutim, ovakva dela olakšavaju da se na najlakši, najefikasniji, najlepši način izlože ideje i objasne priče koje su izložene u medijima, a pogotovu na filmu.

Direktor FCS Gordan Matić je primetio da je „Piščevo putovanje“ knjiga jako bitna za sve one koji žele da se bave ne samo scenaristikom, već i za filmske kritčare, teoretičare filma, ali i za publiku, jer dalje „ključeve“ od onih „vrata“ koja nismo mogli da otključamo,

Na pitanje urednika izdavačke delatnosti FCS-a Miroljuba Stojanovića: koliko studenti osim filmova, serija i vizuelnog materijala prate teorijske i esejističke stavke koje se tiču načina na koji se proizvodi film, Ana Lasić je odgovorila da postoji strah od usvajanja znanja i toga da teorija sputava kreativni proces.

– Ponekad je potrebno vreme da se studenti oslobode i shvate da ovakva teorija može samo da im pomogne da osveste ono što zapravo znaju i prepoznaju u sebi.

– Tada će dramaturške momente moći bolje da koriste. To postaje nešto što autor stavlja u podsvest, i što ga više ne opterećuje, i od tog trenutka autor je slobodan – konstatovala je Ana Lasić. dodajući da je u pitanju spoj logičkog i intuitivnog dela kreativnosti. Prema njenim rečima, Kembel i Vogler insistiraju na tome.

Miroljub Stojanović je ocenio da Voglerovu knjigu krasi vrhunska jednostavnost i razumljivost. Kako je rekao: „Bolje analize pojedinih filmova, na primer ‘Titanik’, skoro nisam čitao.“

Prevodeći knjigu Jelena Kosanović Dorogi je shvatila da se Vogler stalno ograđuje i eksplicitno kaže da ova knjiga nije recept, već zaključci do kojih je došao.

– On na jedan ljudski način govori o tome kako telo reaguje na priče, polazeći od samog detinjstva i uzbuđenja koje svi osećaju kada slušaju dobru priču, jer smo svi žedni priče i želimo da ona u nama nešto izazove – primetila je Kosanović Dorogi i dodala da autor sa jedne strane ima surovo realistički, pragmatični način posmatranja priča, a onda kada je to tehnički dobro, kao rezultat se dobija nešto što je izuzetno poetično, gotovo neuhvatljivo, i na šta telo nepogrešivo reaguje.

Knjiga za sve

Na promociji Voglerovog „Piščevog putovanja“ istaknuto je da je najveći kvalitet ove knjige to što je ona zanimljiva i jednostavna tako da se preporučuje ne samo onima koji se bave filmom nego najširoj publici.

– Svako ko želi da nauči nešto više o sebi, o životu, o svetu, pa i o filmovima može da pročita ovo delo koje je veličanstveno jednostavno i zanimljivo napisano. „Piščevo putovanje“ je osnova za neku vrstu nadgradnje u životu, zato mislim da je to knjiga koju može svako da čita – primetila je Kosanović Dorogi.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari