Šušljik: Istorija je kod Ćosića uvek nadmoćnija 1Foto: Aleksandar Letić

Prva epizoda dramske serije „Vreme zla“ biće emitovana večeras, 25. oktobra od 21: 30 na televiziji Nova S.

U ekranizaciji čuvene trilogije Dobrice Ćosića (romana „Vernik“ „Grešnik“ i „Otpadnik“) igraju naše najveće glumačke zvezde Žarko Laušević, Goran Bogdan, Nada Šargin, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Goran Šušljik i mnogi drugi. Serija ima 15 epizoda, svaka traje 55 minuta, a emitovaće se od ponedeljka do četvrtka.

Seriju su producirale United Media i produkcijska kuća „Eye to Eye“.

Ovaj, kako ga od početka najavljuju, jedan od najambicioznijih igranih TV projekata, najviše je određen time što je baziran na literarnom predlošku, a žanrovski je ponajviše „porodična drama sa elementima istorijske drame i političkog trilera“ , kaže između ostalog u razgovoru za Danas Goran Šušljik kreator, producent i jedan od glumaca serije „Vreme zla“

*Snimili ste seriju „Koreni“, a sada i „Vreme zla“, obe bazirane na literaturi Dobrice Ćosića. Šta vas je privuklo delu ovog pisca da biste ga ekranizovali?

– Pre svega, mogućnost da kroz porodičnu sagu o porodici Katić, pokušam da, zajedno sa autorima ispričam priče o sudbinama ljudi od kraja 19. veka pa do samog početka Drugog svetskog rata, jer sam uveren da je ono što sad živimo, ujedno, posledica onoga što su ti likovi, ti ljudi, živeli tada.

Naravno, nisu samo Katići u pitanju. Polifonija, života, istorije, strasti, ideologija, ratova, umiranja, rađanja, političkih previranja, ljubavi, mržnje… sve što može da stane u vek i nešto, kao ispričana priča, ne samo o jednom narodu, već i o pokušajima da se od naroda napravi i društvo. Ali, od istorije nikad nije bilo, čini se, vremena da to društvo i taj narod budu sazdani u stabilnu tvorevinu. Likovi su, u dramskom smislu, spona između želja i istorijskih mogućnosti.

Istorija je kod Ćosića uvek nadmoćnija. Tako je, uveren sam, i u ovom životu koji nije literatura.

*Zašto je za vas taj period “ u osvit Drugog svetskog rata“ kada se zbiva radnja serije posebno važan deo naše prošlosti i da li ste istražujući ga naišli u njemu momente, koji su vam intrigantni za sagledavanje iz današnje perspektive?

– Pokušaću jednim primerom da objasnim nešto što je u ovo vreme naizgled nemoguće. Nakon osnivanja KP Jugoslavije, usled progona i zabrana, pa do samog početka Narodnooslobodilačke borbe, njeno članstvo je bilo neveliko, nekih 12.000 ljudi. Komunističke omladine je bilo znatno više. Hteli su da promene svet. Po svaku cenu. I uspeli su u tome. Šačica ljudi! Kako su uspeli i ko su ti ljudi i zašto je cena te promene sveta bila tako visoka ne samo po njih nego i po njihove najbliže. U šta su i u koga verovali i kako im je uspelo, toj šačici, da sruše jedan i da naprave drugi svet, ma kako trošan, to je ono što je intrigantno iz ugla današnjih dana. Da li danas postoji šačica ljudi, mladih ljudi, spremnih na sve, spremnih da promene svet i da uspeju u tome, barem na tren?

*U seriji se pojavljuje nekoliko istorijskih ličnosti među kojima su Slobodan Jovanović, knez Pavle i Petar Bajević koga vi igrate. Šta nam možete reći o vašoj ulozi, čime vas je privukla i da li je ona na bilo koji način izazovna za vas u glumačkom smislu?

– Istina je da u seriji postoji čitav niz istorijskih ličnosti koji daju jednu vrstu autentičnosti seriji. Pojavljuje se kao i u samom romanu i lik Dobrice Ćosića, Petar Bajević koga tumačim nije autentična istorijska ličnost što me znači da nije postojao. On je, donekle, tajanstvena figura sastavljena od nekoliko stvarnih i postojećih istorijskih ličnosti, ne toliko poznatih… Ono što je za mene važnije je da je to uzbudljiva sudbina tajnog agenta kominterne, likvidatora, spretnog i hrabrog vojnika partije, koji sve vreme hoda po žici izbora između onoga što mora da čini i onoga što želi da čini. I u ljubavi i u politici i ratu za bolju budućnost.

*Na koji način ste seriju oblikovali žanrovski i stilski, šta će gledaoci moći da vide i, verujemo, prate iz dana u dan s nestrpljenjem?

– Autori serije su se i žanrovski i stilski oslonili na sam literarni predložak. U suštini to je porodična drama sa elementima istorijske drame i političkog trilera. Epoha u kojoj se odvija radnja serije omogućila nam je da se u svakom segmentu, od vizuelnog, do zvučnog služimo jednom vrstom elegancije u izrazu, čak i kada po radnji upadamo u sam užas stradanja naših junaka. No, najbolje je seriju gledati i sve će biti jasno…

 *Već sam naslov serije se može povezati sa aktuelnim trenutkom. Iz kojih sve perspektiva „Vreme zla“ Ćosićevih dela korespondira s aktuelnim trenutkom?

– Najjednostavnije rečeno likovi iz serije u vremenu zla pokušavaju da izaberu manje zlo i taj izbor ih košta svega u šta su verovali i što su imali.

Mi, ljudi ovih prostora, gotovo svakodnevno, pokušavamo da izaberemo manje zlo, i cenu tog izbora osećamo i živimo ga. Nadajući se da će to manje zlo jednog dana biti nešto dobro.

*Da li ste, upuštajući se u ovaj projekat, bili pred dilemom koja je ovde vazda prisutna, a tiče se razdvajanja umetničkog dela od političkog angažmana pisca i mislite li da će vaša serija baciti novo svetlo na ličnost i delo Dobrice Ćosića?

– Dilemu nisam imao, bavio sam se delom Dobrice Ćosića. U njemu nisam pronašao ništa sporno, ništa što bi dovelo u pitanje moje razloge za ekranizaciju tih knjiga. Mislim da su knjige Dobrice Ćosića važne i da u njima postoji nešto što će zauvek predstavljati umetnički napor da se kroz mnoge sudbine ispričaju priče o tome ko smo mi i šta ćemo biti ako ostanemo takvi kakvi jesmo.

Sinopsis i ekipa Vremena zla

Ono što je dosad otkriveno o radnji serije, njenim likovima i glumcima koji ih igraju je da se Bogdan Dragović (Goran Bogdan) vraća iz emigracije i pokušava da zarad sina Vladimira ponovo uspostavi veze sa Komunističkom partijom iz koje je izbačen kao trockista.

Njegova, praktično ostavljena žena Milena (Nada Šargin), stupa u emotivnu vezu sa Petrom Bajevićem (Goran Šušljik), agentom Kominterne i Bogdanovim ratnim drugom. Milenin i Bogdanov sin Vladimir, sada i sam član Komunističke partije, iz ideoloških razloga se okreće protiv oca. Vukašin Katić, koga tumači Žarko Laušević, je slika građanske Jugoslavije i njenih principa, koja ne uspeva da se odupre nadolazećim okolnostima i ideologijama Scenario za seriju potpisuje Sanja Savić Milosavljević, a reditelj je Ivan Živković.

Nada Šargin: Okružena muškarcima i ideologijama

Noseću žensku ulogu u seriji ima Nada Šargin koja igra Milenu Katić osetljivu i jaku ženu, koja je, kako, glumica, sama kaže često rastrzana zbog drama koje se dešavaju njenim najbližima. Na pitanje Danasa kako ona doživljava lik Milene imajući u vidu da je u dominantnom muškom društvu odgovara: – Milena je među glavnim likovima. Okružena je muškarcima koje voli i obožava, ali koji su dosta zaokupljeni svojim ideologijama i svojim angažmanom oko njih. Često između tih muškaraca dolazi do sukoba i razmirica, a ona ili bude ostavljena po strani ili stoji između njih. Milena samo želi, da voli, bude voljena, da nekome pripada. Ponekad je i rastrzana jer se konstantno dešavaju neke drame i njoj i njenim najbližima jer žive u jednom od najtežih doba. – ispričala je Nada Šargin za Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari