Svi važni pozorišni umetnici nastupali su na Bitefu 1

„Ja sam lično veoma počastvovan da smo mi u kontekstu Premia Europa, najveće evropske ali i svetske pozorišne nagrade i manifestacije koja obeležava 30 godina postojanja, imali mogućnost da proslavimo 50 godina Bitefa.

Međutim, to je i logično i očekivano jer je BItef jedini pozorišni festival koji je dobio jedno od priznanja Premia Europe – specijalnu nagradu 1999. godine“, kaže za Danas Ivan Medenica, umetnički direktor Bitefa.

Pet decenija najvažnijeg pozorišnog festivala u Srbiji predstavljeno je u okviru programa Povratak, gde se ponovo predstavljaju stari laureati, a o Bitefu su govorili neki od najmerodavnijih svetskih pozorišnih stručnjaka i predstavnici nekoliko generacija koji su Bitef upoznali u različitim periodima njegove istorije. Razgovor je vodio dramaturg festivala Filip Vujošević.

Žorž Bani, doskorašnji direktor Nacionalnog pozorišta Južne Koreje i počasni predsednik Međunarodnog udruženja pozorišnih kritičara, koji je na Bitefu doneo odluku da emigrira i da napusti Rumuniju i ode u Francusku, prisetio se svog prijateljstva sa Jovanom Ćirilovim. On je ovaj festival posećivao od nastanka dolazeći kao mlad kritičar u Beograd iz Rumunije.

„Bitef su činile dve različite figure. Mira Trailović bila je politička figura i njen muž je bio direktor Politike, dok je Jovan Ćirilov bio kreativna snaga festivala“, ističe Bani. On priča da je jako cenio to što je Ćirilov imao poverenje u tuđe mišljenje.

„Nije imao tu vrstu sujete da ne pita ljude kojima veruje da mu nešto predlože. Nekada je čak pozivao predstave samo na osnovu takvih preporuka, što je danas nemoguće zamisliti. Danas se selektori prave mnogo važni i misle da sve moraju sami da vide da bi znali da li je nešto dobro. Jovan je to umeo. Kao što je umeo i da prizna grešku“, dodaje Bani, pojašnjavajući da je tako bilo i sa čuvenom predstavom „Orestija“ Luke Ronkonija, koja je doživela uspeh u svetu, dok je na Bitefu, gde je premijerno izvedena kao narudžbina festivala, bila potpuni neuspeh.

„Publika je u Beogradu masovno napuštala salu. Pitao sam Ćirilova hoćemo li da idemo, a on je odgovorio da ja idem. ‘Kapetan nikada ne napušta brod koji tone’, rekao je. Jovan je uvek ostajao iza svojih izbora“, naglašava Bani. On dodaje da su ga često optuživali da je pravio sve moguće kompromise, ali da je on siguran da zahvaljujući kompromisima Jovana Ćirilova Bitef postoji i danas.

Vodeća ruska kritičarka i selektorka nekoliko evropskih festivala Marina Davidova, koja je redovna gošća ove manifestaciju od 90-ih godina, istakla je da je Bitef za nju najbolji festival u Evropi, ali i na svetu. „Kada bih pisala pozorišnu istoriju o kraju 20. i početku 21. veka, mogla bih to da učinim samo na osnovu Bitefovih programa. Jer su svi važni pozorišni umetnici nastupali na Bitefu. Što nažalost ne mogu da kažem za festivale u Avinjonu i Edinburgu“, priča Davidova.

Ona objašnjava da je razlog za to to što je „gvozdena zavesa“ bila gotovo pravi kineski zid u umetnosti, te da su stoga postojala bukvalno dva sveta koja nisu imala direktan kontakt osim na Bitefu, jer, kako kaže, za Jovana Ćirilova granice nisu postojale. „On je jako dobro poznavao i ruski i poljski teatar, kao i kanadski i francuski“, dodaje Davidova.

Jun-Čeol Kim, pozorišni kritičar iz Južne Koreje, počeo je da dolazi na Bitef u poslednjih deset godina, a prošle godine je čak bio predsednik žirija. On je istakao da se na Bitefu upoznavao sa evropskim pozorištem. Tu je, na primer, sreo trupu Rimini Protikoll o kojoj je kasnije i pisao i koja je zahvaljujući Bitefu gostovala više puta u Seulu i imala uticaj na korejsko pozorište, što govori o širini uticaja Bitefa.

Ivan Medenica, umetnički direktor Bitefa, istakao je da se Bitef sada nalazi pred dilemom šta je danas novo i kako to predstaviti. On je napomenuo da, iako je danas taj termin gotovo prevaziđen, i dalje možemo razmišljati o tome šta je radikalno, subverzivno, alternativno… ali da uvek moramo to staviti u određeni društveni kontekst. „Radikalno u Nemačkoj nije isto što i radikalno u Južnoj Koreji“, dodao je Medenica. On je spomenuo da je i Bitef nekada bio most između Istoka i Zapada, a da danas može biti rupa u zidu koji Evropa gradi sa ostatkom neevropskog sveta.

SNG ne dolazi zbog smrti glumca Jerneja Šugmana

Zbog smrti glumca Jerneja Šugmana na dodelu nagrada Premia Europa neće doći Slovensko narodno gledališče iz Ljubljane, kao ni jedan od laureata nagrade Pozorišna realnost Jernej Lorenci. SNG je trebalo da izvede predstavu „Kralj Ibi“ u kojoj Šugman igra glavnu ulogu. Igrao je u brojnim Lorencijevim predstavama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari