Ubedljivost teatra u okruženju arheološkog nasleđa 1Foto: Stefana Savić

Srbija ima arheološko-istorijske lokalitete, prirodna bogatstva, zaostavštine i predanja koja u sintezi sa umetničkim doživljajem mogu dobiti posebnu vrednost.

Osnovni motiv pokretanja Antika festa, koji je 2012. zaživeo na Feliks Romuliani,  bio je da se bogato antičko nasleđe na tlu Srbije učini vidljivijim kroz povezivanje sa savremenom umetničkom produkcijom. Antika fest od samih početaka čini niz kulturno-umetničkih događaja (pozorišne predstave, koncerti, izložbe, filmovi i tribine) inspirisanih antičkim nasleđem koji ukazuju na potencijale tog nasleđa.

Antika fest je više od festivala antičke drame. Antika fest prepoznaje antiku u različitim dimenzijama našeg života, ističući potrebu za živim pozorištem. Zato smo pored oživljavanja klasičnih tekstova antike (Homerova Ilijada, Vergilijeva Eneida, Evripidov Kiklop), tokom dosadašnjih edicija festivala predstavili i drame i adaptacije koje su inspirisane Servantesom (Plej Servantes) i Nušićem (Ušo đavo u selo).

U stvaranju autentičnog iskustva koristili smo pozorišne i dramske tehnike u neteatarskim uslovima, nematerijalnu baštinu, istinite ili izmišljene priče. Teatar u okruženju arheološkog nasleđa postiže mnogo ubedljiviji efekat nego što to može klasična edukacija. Uz ambijent, muziku, igru i dramski sadržaj, tokom proteklih izdanja Antika festa nastojali smo da podstaknemo intelektualnu radoznalost širokih slojeva publike i želju za učešćem u spektaklu.

Vrlo smo srećni što su ideje Antika festa prihvaćene i inspirisale nastanak i drugih festivala na antičkim lokalitetima u Srbiji. Strah da će antičke teme biti strane savremenom gledaocu razvejan je uspešnim predstavama i novim generacijama publike u našoj zemlji i regionu.

Verujući u jedinstvenost i posebnost umetnosti odlučili smo da, posle dve godine pauze, ponovo pokrenemo Antika fest sa željom da ova manifestacija nastavi da živi i da se povezuje sa srodnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu.

Nova edicija Antika festa bavi se posledicama ratova, sudbinom pobeđenih, bolom koji ne pripada samo poraženima već i pobednicima, osuđuje destruktivne nagone čije su žrtve humanost i čovekov razum. Antika je tu i danas i važna je stoga što nudi svakom, pa i našem, društvu priliku da vodi živu debatu sa samim sobom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari