Nadija Murad: Nobel posvećen Jazidima 1Foto EPA-EFE IAN LANGSDON

Jedna od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za mir je Nadija Murad, pripadnica naroda Jazidi iz Iraka.

Nadiju Murad su kao devetnaestogodišnjakinju oteli, a potom silovali i na druge načine zlostavljali pripadnici Islamske države. Danas je poznata po svom aktivizmu, pre svega usmerenom ka borbi za slobodu njenog naroda.

Nobelovu nagradu je Nadija Murad posvetila svojoj majci koju su ubili džihadisti kada su 2014. upali u njihovu kuću, kao i Jazidima i drugim Iračanima koje su pobili pripadnici Islamske države, objavila je njena fondacija „Nadia’s Initiative“. Novi predsednik Iraka Barham Saleh izjavio je da je nagrada „počast svim Iračanima koji su se borili protiv terorizma i fanatizma“.

Osim majke, Nadiji Murad su ekstremisti ubili i šest braće ili polubraće. Tri meseca je bila seksualna robinja pripadnika Islamske države, prenose zapadni mediji. Nekoliko puta je kupovana i prodavana i izložena seksualnom i psihičkom zlostavljanju tokom zatočeništva.

Pošto je uz pomoć jedne porodice uspela da se oslobodi, postala je aktivistkinja jazidskog naroda. Nadija Murad vodi kampanju protiv trafikinga i zalaže se za uvođenje oštrijih mera – na globalnom nivou – protiv silovanja kao ratnog sredstva. Savet Evrope joj je pre dve godine dodelio nagradu za ljudska prava „Vaclav Havel“. U govoru koji je tada u Strazburu održala pozvala je međunarodne sudove da pokrenu procese protiv pripadnika Islamske države.

Nadija Murad je prva Iračanka koja je dobila Nobelovu nagradu za mir. Ujedinjene nacije su je 2016. imenovale za svoju ambasadorku dobre volje za rad sa onima koji su preživeli trafiking.

Rođena je u selu Kojo u provinciji Sinđar. U vreme napada na njeno selo i potonje otmice – kada je ubijeno 600 ljudi – bila je studentkinja. I druge mlade žene tada su odvedene u zatočeništvo. Procenjuje se da je 2014. godine više od 6.700 jazidskih žena pretvoreno u robinje Islamske države.

Držana je u Mosulu, gde su je prebijali, žarili cigaretama i silovali. Uspela je da pobegne kada je jedan od mučitelja ostavio kuću nezaključanu. Porodica koja joj je pomogla, odvela je u izbeglički kamp Duhok.

Dok je februara 2015. živela u kampu Rvanga, dala je svoje prvo svedočenje za list La Libre Belgique. Iste te godine bila je među 1.100 žena i dece kojoj je, u okviru programa za izbeglice, pomogla vlada nemačke pokrajine Baden-Virtemberg. Nemačka je postala njen novi dom.

Osnivanje fondacije „Nadia’s Initiative“ objavila je septembra 2016. u Njujorku. Naredne godine objavljena je njena knjiga pod nazivom „Poslednja devojka: Moja priča o zatočeništvu i moja borba protiv Islamske države“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari