Jasenovački stradalnici 1Foto: PIxabay/ LubosHouska

Treba li danas, posle gotovo osam decenija, i dalje govoriti o zločinima koji su se dogodili na teritoriji Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu?

Podsećati na sva zla koja su počinili krvnici na zaraćenim stranama, na okrutna iživljavanja ne samo na protivnicima već i na nemoćnima, na starima i na deci?

Odgovor je kratak: da, treba, dokle god se i sa jedne i sa druge strane, koja god bila, istrajava na licitiranju žrtava, zverski ubijanih u logorima ili bacanih u jame.

A najstrašniji primer za takva licitiranja jeste logor Jasenovac koji je osnovan odmah po ustanovljenju Nezavisne države Hrvatske, fašističke tvorevine kakvoj nije bilo premca među drugim tadašnjim marionetskim državama pod vlašću Hitlerove Nemačke.

U Jasenovcu su stradali Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, svi oni koji su bili druge vere ili političkih ideja; trebalo je sve takve ljude uništiti ne bi li se NDH očistila od negativnih elemenata.

Iako su objektivni istoričari rekli svoju konačnu reč, licitiranje u vezi sa brojem žrtava u Jasenovcu se nastavlja, i zato su knjige što o zverstvima koja su se ovde dešavala svedoče iz prve ruke više nego dragocene.

Među njima je knjiga Jasenovački logor dr Nikole Nikolića, čoveka koji je kao mladi komunista bio u Jasenovcu i o onome što se dešavalo u vreme njegovog zarobljeništva govorio i pisao nepristrasno, sa puno argumenata i dokumenata. Knjiga je prvi put objavljena 1948, ali zbog tadašnje politike bratstva i jedinstva u narednim izdanjima bila je menjana.

Dugo je nije bilo na policama knjižara a onda ju je nedavno, 2015, u autentičnom obliku objavio beogradski NNK Internacional.

Ovaj je izdavač dve godine kasnije, od istog autora, objavio i knjigu Bela maramica. Kozaračka djeca – Jasenovac, koja je optužujući dokument o srpskoj deci koja su sa Kozare odvedena u ustaške logore, najpre u Jasenovac.

Dr Nikolić knjigu je posvetio ne samo stradaloj deci, već i onima koji su ih spasavali, poput hrabre Diane Budisavljević o kojoj je snimljen film koji će upravo u ponedeljak, 11. novembra doživeti svoju beogradsku premijeru na 15. festivalu Slobodna zona.

I, evo još jednog dela dr Nikole Nikolića, još jednog potresnog svedočanstva o Jasenovcu: nedavno je NNK Internacional objavio novu Nikolićevu knjigu pod naslovom Jasenovački logor. U paklenom kotlu u kojoj je ispisao istinitu priču o zlostavljanju, odnosno, kako u uvodu knjige kaže, “o teroru nad borcima za progres čovječanstva, za bratstvo i drugarstvo svih naroda svijeta”.

Reč je o događaju, dokumentarnoj epizodi terora koja se krajem 1941. godine zbila u Jasenovačkom logoru.

O njoj je pisac dugo proveravao dokumente i razgovarao sa preživelim logorašima sve dok nije “konačno potpuno izveo na čistac golu istinu jedne drame – blagodareći požrtvovanom posredstvu druga iz logora – Svetozara Cveje Ćeralinca iz Podravske Slatine, živog svjedoka toga događaja, druga prof. dr M. Vinterhaltera, dr Pište Politzera, kao i pričanjima drugih logoraša“.

Ali i samog glavnog junaka te drame, Vlada Mišljenovića, koji je o tome kasnije pričao svojim drugovima logorašima. Knjiga je opskrbljena i fotografijama učesnika i svedoka tog događaja.

Jasenovački logor. U paklenom kotlu romansirano prati ključni događaj: sudar sa ustaškim krvnikom koji Mišljenoviću pred logorašima nudi da poštedi članove njegove porodice pod uslovom da mu ovaj odabere logoraša koji treba da umesto njih bude ubijen. Sadistički, perverzno, umobolno u liku jednog okorelog zločinca, i hrabro, postojano i odlučno u liku čoveka koji se samo svojim humanizmom suprotstavlja zlu.

Donkihotovski, kako reče jedan od svedoka te jasenovačke priče, javno se diveći hrabrosti i borbenoj upornosti Mišljenovića koji je u toj epizodi pobedio. Nedugo potom prebačen je u logor Gradiška, i opet vraćen u Jasenovac. Tu je, kao jedan od predvodnika u čuvenom proboju Jasenovačkog logora 22. aprila 1945, zajedno sa brojnim drugovima logorašima poginuo…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari