Nova misao, 45. put 1

Kao i svaki broj časopisa za savremenu kulturu Vojvodine Nova misao, i novi, 45. po redu, otvara uvodni tekst glavnog urednika Mirka Sebića.

Sada je to Traktat o nepisanju.

Kad su Sebićevi uvodnici u pitanju, čitaoci već znaju, reč je o esejističkim beleškama koje upravo predstavljaju prenesene utiske, baš kao što sam Sebić citira Pesou da „nijedan utisak ne možemo preneti ukoliko ga ne učinimo književnim“.

A uvodnici u Novu misao već su godinama upravo to, biseri utisaka koje pisac uspeva da prenese čitaocima jer, „učini ih književnim“.

Književnica Zdenka Valent Belić – aktuelna dobitnica priznanja Medalja kulture za interkulturalnost i multikulturalnost koje dodeljuje Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski (izdavač časopisa Nova misao), razgovarala je sa Etelom Farkaš, slovačkom filozofkinjom i spisateljicom.

Farkaš ističe da joj je pisanje važno jer je ono „prilika za dublju refleksiju spoljašnjih događaja, ali i autorefleksiju, za razgovor sa samom sobom u kom tražim odgovore na brojna aktuelna pitanja koja imaju veze sa životom savremenog čoveka, ali i za vanvremenska pitanja o ljudskoj egzistenciji“.

U tekstu Cross-over dva Amadeusa, muzikolog Adrian Kranjčević analizira koncert održan u okviru 5. NEO Festa, neklasičnog festivala klasične muzike, u kojem je posebnu pažnju posvetio autorskom projektu Ramba Amadeusa koji je premijerno izveden na tom koncertu.

Radi se o postmodernoj operi-pasiji Pasija po Stelli o klimatskim promenama i sunovratu čovečanstva u doba konzumerizma i liberalnog post-kapitalizma „posmatrano iz ugla jedne morske zvezde u dubini zaliva Boke Kotorske na Jadranskom moru“.

Stalna saradnica časopisa Nova misao, novinarka Nataša Gvozdenović pisala je dnevnik sa 66. Sterijinog pozorja Život je ono što biva, a intervjuisala je i glumicu Minju Peković, koja je nagrađena na ovom pozorišnom festivalu za ulogu Milje u predstavi Kus Petlić Aleksandra Popovića.

Razgovor je, po rečima autorke, vrsta „otvorenog portreta“ koji predstavlja ovu izvanrednu glumicu Narodnog pozorišta u Subotici, a koja je za istu ulogu dobila i nagradu Zoran Radmilović.

U broju je predstavljen i rad umetnika Andreja Tišme kroz razgovor koji je sa njim vodio Milan Đorđević.

Homo ludens i ringišpil tekst je Gorana Jureše o fragmentarnosti u radu Brusa Naumana, a od prevedenih tekstova, u novom broju Nove misli je tekst Hegelova budućnost francuske filozofkinje Katrin Malabu.

Takođe, u ovom broju je još jedan tekst posvećen njoj, a to je Sebićev tekst o njenoj knjizi Izbrisano uživanje.

Pored tekstova o novim knjigama Milana Micića, Davida Albaharija i Žarka Radakovića, tu je i osvrt na 16. Filmski festival Slobodna zona iz pera Dejana Petrovića, kao i intervju sa Mikom Harvijem, osnivačem kultnih bendova The Birthday Party i Nick Cave and the Bad Seeds koji je uradila Radmila Đurica.

Ovaj broj časopisa završava se sa putopisnim esejom Darka Veselinovića o dva albanska grada-muzeja, Berat i Đirokastra, iz kojeg možemo saznati da „balkanski gradovi imaju svoje tajne“.

Čitaoci mogu saznati da su upravo u Đirokasti rođena dvojica najpoznatijih Albanaca 20. veka – diktator Enver Hodža i proslavljeni pisac Ismail Kadare, koji je u svojim alegorijskim romanima za temu imao upravo stranputice totalitarizma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari