Novi vakat na Kosovu 1

Omer Karabeg: Da li će spor oko Kosova postati zamrznuti konflikt razgovaraju Enver Hasani, bivši predsednik Ustavnog suda Kosova, i Dušan Janjić, predsednik beogradskog Foruma za etničke odnose.

Dušan Janjić: Glavni pregovarači Aleksandar Vučić i Hašim Tači, potpomognuti Edi Ramom i nekima iz međunarodne zajednice, u jednom trenutku uobrazili su da razmenom teritorija mogu da dođu do brzog rešenja. Međutim, pokazalo se da javnost to neće. Kada to nije uspelo, počele su optužbe i prebacivanje krivice na onog drugog. Posle samita u Berlinu, gde je ideja o podeli i razmeni teritorija sahranjena, počela je igra ko će biti Pedro, ko će na kraju tog ciklusa, da ne kažem cirkusa, biti proglašen za glavnog krivca. Ako žele rešenje, oni treba da nastave dijalog, ali sve što su radili tokom prošle godine govori da oni ne žele rešenje.

Enver Hasani: Oni bi želeli rešenje koje bi im pružilo priliku da još jedno dvadeset godina ostanu na vlasti. Ta priča o podeli Kosova i razmeni teritorija za njih je pravi rudnik. Kao da su pronašli blago. Kad bi se prihvatio takav sporazum svi problemi bi bili gurnuti pod tepih – loša vladavina, korupcija, kriminal, lopovluk – oni bi vladali još dvadeset godina.

Janjić: Lokalni igrači još uvek veruju da je razmena teritorija moguća. Šta oni to čekaju? Zar nisu čuli jasan zajednički stav Brisela i Vašingtona – to ne može. Prirodno je da jedan nacionalni pokret želi da dovrši borbu za svoju državu punim međunarodnim priznanjem. Ali nije prirodno da u pregovaračku platformu stavite zahtev za punim, neuslovljenim priznanjem od strane Srbije, kao i da Kosovo prizna Srbiju. Pazite, entitet koji nastaje ne može da odlučuje o statusu drugog entiteta. Što se tiče srpskog rukovodstva, šta za njih znači razgraničenje? To je alibi, to je izgovor da se donese teška odluka o priznanju Kosova i da se istovremeno otvori tema promene drugih granica, da se otvori pitanje Republike Srpske. NJih na vlasti drži kriza – plašenje naroda ratom. S druge strane, oni se boje ulaska u Evropsku uniju, jer to znači vladavinu prava, a to nije u fokusu ovih vlasti. U njihovom fokusu je dovršiti privatizaciju, kad je reč o Srbiji, i preraspodeliti ono što se ima.

Hasani: Uvođenjem taksi Haradinaj je dobio dosta podrške u biračkom telu. Kada bi sutra bili izbori on i njegova partija bi dobili značajan procenat glasova, a izbori bi mogli da se održe svakog dana. Haradinaj je uradio dve stvari. Srušio je mit koji je Tači o sebi stvorio da bez njega i njegove partije nema rešenja srpsko-kosovskog pitanja i da je on glavni šef, a da su ostali manje-više sateliti. Drugo, on je narušio ugled Tačija i grupe oko njega koji su se predstavljali kao da su oni bili jedini koji su se tokom rata borili i oslobodili Kosovo.

Janjić: Činjenica je da je na lokalnim izborima 2013. godine, na kojima se pojavila Srpska lista, bio slogan: „Danas glasate za Srpsku, sutra gradimo Srpsku“. Tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić mnogo puta je Zajednicu srpskih opština tumačio kao začetak nekakve srpske države. Razumem stav Hašima Tačija – ne dozvoljavamo izvršnu vlast jer Kosovo ima ukupno dva miliona stanovnika. A evropsko je pravilo da se država, koja nema iznad 2,5 miliona stanovnika, ne može regionalizovati. Koliko znam, svojevremeno je formiran tim u kome je pored četiri predstavnika opština sa severa Kosova bio i predstavnik Evropske unije koji je trebalo da predloži nacrt statuta Zajednice srpskih opština. Taj tim je 2015. tvrdio da je napravio taj nacrt. Međutim, nacrt je odjednom nestao. Niko ne zna da li taj tim još uvek postoji. Niko više to i ne pita, jer takvo stanje očigledno zadovoljava i Prištinu i Beograd i Brisel.

Hasani: Mislim da se Zajednica srpskih opština ne bi mogla pretvoriti u Republiku Srpsku. Tu priču je pokrenuo Tači da uplaši biračko telo, a on je bio taj koji je potpisao Briselski sporazum. Zašto je asocijacija srpskih opština izbačena iz igre? Tači se pobojao da bi formiranje te asocijacije moglo da dijalog odvede u pravcu koji on više ne bi mogao da ga kontroliše, pa je onda zaigrao na kartu razmene teritorija i počeo da govori da neće drugu Republiku Srpsku.

Janjić: Zajednica srpskih opštima neće biti zanemarena. Mislim da će se ona kad-tad naći na pregovaračkom stolu. Mene to toliko ne brine. Brine me – šta posle. Oni će pre ili kasnije potpisati neki sporazum, ali u njihovim glavama nema ideje o miru. Svojim ponašanjem oni pokazuju da rat nije završen. Ova sadašnja situacija i te kako jača mnoge interesne grupe i organizovani kriminal koji polako postaju deo sistema.

Hasani: Ako se ovako nastavi, za 20 godina neće biti srpskog življa na Kosovu. Ni na severu, ni južno od Ibra. Ali do zamrznutog konflikta neće doći pre svega zbog evropske orijentacije i Kosova i Srbije. To neće dozvoliti spoljni faktori koji su odlučujući u ovom sporu. Oni se neće odreći kosovsko-srpskog dijaloga i prepustiti ga na milost i nemilost Prištini i Beogradu. Hašim Tači i Aleksandar Vučić su mislili da bi sporazumom o razmeni teritorija rešili problem i tako ušli u istoriju. Međutim, taj koncept ne samo da ne zatvara srpsko-albanski spor, nego ga još više komplikuje, zaoštrava i produbljuje. Mislim da kosovsko-srpski problem ne može da se zamrzne kako zbog regionalne dinamike, tako i zbog globalnih implikacija koje ovaj problem ima na odnose velikih sila. U tom smislu ja sam optimista i mislim da neće doći do zamrznutog konflikta.

Janjić: Kosovo će morati privremeno da odloži priču o potpunom priznanja, a srpska strana će morati da prihvati teritorijalni status quo. I onda treba da počnu razgovori o normalizaciji života i stvaranju boljih uslova za sve ljude koji žive na Kosovu. Da budem vrlo otvoren. Nekada se među seljacima govorilo – bio turski vakat, pa je došao srpski vakat. Sada je na Kosovu albanski vakat. I to ne možete da promenite osim silom, a silu ne možete da upotrebite, jer Kosovo nesporno ide u evroatlantske integracije. Srbija se na tom pitanju lomi i od toga jedinu korist imaju Rusi koji time otežavaju širenje NATO pakta i sebi dižu cenu u pregovorima sa Zapadom. Srbija mora priznati realnost, a realnost je da je suverenitet Kosova proširen na sever onog časa kada je prihvaćeno da Srpska lista učestvuje na kosovskim izborima, srpske sudije su integrisane u kosovski pravosudni sistem, Srbi su u kosovskoj policiji. To se ne može vratiti nazad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari