Teorije književnosti u 20. stoleću 1

Dvadeseti vek stoleće je književnih teorija. Pre toga – izuzimajući filozofsku estetiku – književna teorija je u suštini bila filologija. NJen objekt bili su kritika izvora i biografizam.

Postojala je i i jedna prominentna tradicija istorije književnosti kao sredstvo za druge ciljeve, naime za konstituisanje jedne određene nacionalne književnosti. Otuda nije nikakva slučajnost što je moderna teorija književnosti nakon „Prvog svetskog rata“, sa Lukačem, Jakobsonom, Ingardenom i Mukaržovskim, imala svoj nastanak u Istočnoj Evropi. Inovativna intelektualna snaga mogla se razvijati, jer nije bila kao u Engleskoj, Francuskoj ili Nemačkoj, zgnječena pod dugim i moćnim pritiskom filozofske i estetičke tradicije. U prominentnim istočnoevropskim avangardama postojala je uska veza između umetničke prakse i umetničke teorije i jedna intenzivna uzajamna idejna prožimanja.

U knjizi Ulriha Šmita „Teorije književnosti u 20. stoleću“ (Ulrich Schmid: „Literaturtheorien des 20. Jahrhunderts“, „Philipp Reclam“, Štutgart), predstavljene su najvažnije teorije književnosti iz tog veka. Marksizam, lingvistika, Ničeova filozofija jezika, psihoanaliza, fenomenologija pet su centralnih osovina.

Ovaj skup tekstova koje je odabrao Ulrih Šmit, ugledni teoretičar književnosti i profesor slavistike iz Sankt Galena, osvetljava u odlomcima tri velika teorijska polja teorije književnosti: tekst-imanente principe (inter alia strukturalizam, intertekstualnost, dekonstrukcija, hermeneutika, naratologija), interdisciplinarni smer (na primer biografizam, književna sociologija,, psihoanaliza, diskurzivna analiza), kao i kulturno-naučne teorije (semiotika kulture, Gender Studies, Postcolonial Studies i teorija medija). Pri tome je svaki pravac predstavljen jednim korifejem – na primer odeljak o intertekstualnosti: Bahtin, Kristeva, Ženet).

Svako poglavlje okončano je komentarisanom bibliografijom. Ovaj mali priručnik tendencija i strujanja literarnih teorija u 20. stoleću trebalo bi što pre da se nađe u rukama čitalaca u Srbiji, te ga decidirano preporučujemo srpskim izdavačima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari